Lijek se već pokazao uspješnim kada je u pitanju liječenje dijabetesa tipa 2 i raka dojke.
Doktorica Mirela i njen mladi, ali entuzijastični dvanaestočlani tim otkrili su koliko je, u stvari, veliki potencijal lijeka i gdje se sve može koristiti.
Kako ističe stručna javnost, sada čitavo čovječanstvo zna da samo jedna doza trodameskina potpuno obrne arterosklerozu, bolest koja je najčešći razlog srčanih udara. Novi lijek na neki način imitira vježbanje i izaziva efekte koji se postižu njime.
“Način na koji lijek funkcioniše je da zaustavi djelovanje PTP1B, proteina na kojem ja inače radim već 14 godina. Znamo da ljudi koji su gojazni imaju mnogo veću aktivnost i količinu tog proteina. Prvo smo se odlučili na genetičke eksperimente sa miševima, gdje smo dobili rezultate da su one jedinke koje nisu imale taj protein bile zaštićene protiv ove dvije bolesti”, priča za “Nezavisne” Delibegovićeva.
Nakon toga je pisala Britanskoj fondaciji za zaštitu srca da im odobre grant sredstva.
“S obzirom na to da je gojaznost najveći faktor kod bolesti srca, išli smo s tim da ako možemo da zaustavimo djelovanje tog proteina možda će to imati pozitivne efekte na kardiovaskularne probleme. Novac smo dobili i, evo, prije nekoliko dana, nakon 30 mjeseci rada, istraživanje je završeno”, kaže Delibegovićeva.
U istraživanju su korištene dvije vrste miševa koji imaju arterosklerozu. Miševi su pogodni za ovu vrstu testiranja jer su procesi skupljanja masnoće i kalcifikata u arterijama veoma slični kao i kod ljudi.
“Istraživanjem smo došli do toga da jedna doza lijeka sedmično totalno zaštiti unutrašnjost arterije, a sva masnoća koja je već bila u njoj se istopi. Najinteresantnije je bilo to što kada smo lijek davali miševima čije su arterije bile totalno ispunjene masnoćom, samo jedna doza imala je isti efekat kao i kod životinja koje su lijek dobijale šest sedmica”, ističe Delibegovićeva.
Pored već navedenog, istraživači su došli do zaključka da su trigliceridi i holesterol kod zamoraca bili smanjeni i u granicama normale za razliku od stanja prije davanja lijeka. I osjetljivost na insulin se takođe popravila.
Kada je u pitanju primjena lijeka kod ljudi, do te faze ima još posla, ali ova naučnica govori da se radi na tome.
“Lijek je već u kliničkim eksperimentima, u drugoj fazi kada je u pitanju dijabetes i prvoj kada je u pitanju rak dojke, tako da očekujemo da će naše istraživanje ubrzati proces”, govori doktorica za “Nezavisne”.
Važno je naglasiti da su rezultati pokazali da kod miševa nije bilo nikakvih kontraindikacija.
Delibegovićeva kaže da su pohvale za njen tim došle sa raznih strana i od mnogo važnih ljudi u ovoj oblasti farmakologije, ali da pohvale nisu ono što naučnik traži.
“Poenta čitave priče naučnika u mojoj oblasti konkretno je da nađeš lijek za bolesti za koje trenutno nema lijeka. Moj san je oduvijek bio taj proces: iz laboratorije u ljudsku upotrebu. Kad jednog dana budem vidjela da ljudi koriste lijek – onda sam ostvarila san. Definitivno sam na tom putu”, istakla je Delibegovićeva.
Životni put od Tuzle do Harvarda
Mirela Delibegović, rođena Tuzlanka, BiH je napustila 1994. godine zbog rata. Srednju školu je završila u Edinburgu u Škotskoj, nakon toga je u istom gradu završila univerzitet, smjer farmakologija, a nakon četiri godine odradila je doktorske studije u Dandiju.
Kao vrhunac dolaze postdoktorski studiji na jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu – Harvardu, gdje je provela još četiri godine. Nakon toga dobila je poziciju na Aberdinu i već dvije godine je profesor. Na pitanje da li joj je bilo teško uspjeti poslije odlaska iz BiH, odgovara da jeste.
“Naravno da je bilo teško… Engleski koji sam ja znala je bio onaj školski. Međutim, u Velikoj Britaniji se uvijek poštovao težak rad i intelektualne sposobnosti, tako da sam cijelo svoje školovanje i karijeru sponzorisala kroz razne školarine”, kazala je Delibegovićeva.