Pravilnikom o ostvarivanju novčanih podsticaja u poljoprivredi, s ciljem preventivnog djelovanja u suzbijanju zaraznih bolesti, definisana su pravila o identifikaciji životinja, odnosno da će biti podsticani proizvođači koji dokažu da je minimum 16 prasadi po krmači oprašeno i obilježeno i da su zavedene u veterinarskom informacionom sistemu.
“Ukoliko uzmemo u obzir da jedna krmača oprasi na godišnjem nivou oko 25 prasadi, smatramo da nije veliki zahtjev ako kažemo da će 16 prasadi biti uslov za podsticaj”, rekao je pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić.
Nakon sastanka u Banjaluci sa proizvođačima svinja, ovaca i koza, Lukić je podsjetio da je u prethodnom periodu afrička kuga svinja nanijela ogromne gubitke u svinjogojstvu i da je Vlada Srpske isplatila više od 25 miliona KM za nadoknadu štete, te više od pet miliona KM za mjere eutanazije, dijagnostike životinja, sanacije i dezinfekcije terena.
Lukić je dodao da su sa predstavnicima uzgajivača koza i ovaca razgovarali o brucelozi i problemima koji se dešavaju na terenu, a koji su bili posljedica kašnjenja vakcine.
“Pričali smo o identifikaciji ovaca i koza. Ministarstvo vrši određen pritisak na Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u savjetu ministara i Kancelariju za veterinarstvo BiH da se pravilnik o obilježavanju izmjeni jer postoje određene manjkavosti i da se koriguje u smislu olakšavanja samog postupka identifikacije”, istakao je Lukić.
On je naveo da resorno ministarstvo sa republičkom inspekcijom intenzivno kontroliše ugostiteljske objekte, jer dobijaju informacije da velika količina mesa koja se poslužuje dolazi iz ilegalnog klanja, odnosno crnog tržišta.
“Ministarstvo trenutno radi i na izradi pravilnika o prevoznim sredstvima životinja, jer želimo da se prevoznici uvedu u sistem da bi kompletan postupak kretanja životinja bio pod nadzorom”, rekao je Lukić.
Predstavnik Udruženja svinjara Republike Srpske Mišo Maljčić rekao je da je sistem obilježavanja životinja jedan od suštinskih problema za dalji rad i održavanje zdravstvene i tržišne urednosti na terenu.
“Uzroci su u neprilagođenosti Kancelarije za veterinarstvo samom terenu i radu nas uzgajivača. To dalje dovodi do enormne pojave crnog tržišta koje kontroliše našu proizvodnju”, rekao je Maljčić.
On je dodao da se u BiH uvozi više od šest mjeseci staro smrznuto meso, a niko ne zna koliki je rok svježeg mesa u marketima.
“Uzgajivači su u nemilosrdnoj situaciji jer je naša proizvodnja, zbog prekomjernog uvoza, svedena na oko 20 odsto od ukupne potrebe. Imamo višak koji se daje ispod realne cijene”, dodao je Maljčić.
SRNA