“Koju slavu slaviš?” Ovo je pitanje, prije rata, u doba jugoslovenskog bratstva i jednistva, kada nije bilo politički korektno pitati za naciju, služilo kao lakmus: kad bi neko htio da “izokola” provjeri da li je njegov novi poznanik Srbin.
E, danas su druga vremena, pa to pitanje više ne pije vode, jer krsnu slavu slave čak i javno deklarisani Hrvati. Takav je slučaj sa ministrom privrede i preduzetništva u Vladi RS, Vjekoslavom Petričevićem. Ministar je po nacionalnosti Hrvat, tako piše na sajtu Vlade RS, a tako se, vjerovatno, na osnovu ispunjavanja nacionalne kvote, Petričević i našao u ministarskoj fotelji.
Ministar se, međutim, našao i na meti šaljivdžija u svom rodnom Doboju i na društvenim mrežama, jer potiče iz srpskog sela Lipac, u kojem su svi Petričevići Srbi – pravoslavci, a uz to i slavi krsnu slavu – Đurđevdan.
“Toliko je ubjedljiv, da je čak i Hrvate ubijedio da je Hrvat,” jedan je od komentara koji su, uz sliku minsitra Petričevića, osvanuli na društvenim mrežama.
Vjekoslav Petričević je kadar Narodnog demokratskog pokreta, partije Dragana Čavića. Tako je, logično, jedan od počasnih gostiju na slavi kod ministra Hrvata bio predsjednik Gradskog odbora NDP Doboju, Sretko Đurković, zvani Pekara. Specijalno za Srpskainfo Đurković “objašnjava situaciju”.
– Vjeko Petričević slavi Đurđevdan, slavu je naslijedio od oca, a Hrvat je po majci. Dakle ima pravo, i zakonsko i moralno, da se izjasni kao Hrvat. Uostalom, on je pravi gospodin i uspješan ministar, ima pravo, ako hoće, da se izjasni i kao Kinez – kaže Đurković i otkriva da će Petričević biti na listi NDP za predstojeće lokalne izbore, opet kao Hrvat.
Zanimljivo je, međutim, da je Petrićević bio kandidat i na prošlim lokalnim izborima, ali ne kao Čavićev pulen, nego na listi Ivanićevog PDP. Nije se naročito proslavio: Osvojio je 161 glas.– Vi novinari ste baš vragovi, sve saznate! Jeste, bio je na listi PDP, ali Petričević je od početka NDP-ovac. To je bio manevar, koji sam ja lično smislio. Namjeravali smo da, ako Petričević osvoji odbornički mandat, odmah istupi iz PDP i priđe NDP, gdje i pripada. Ponavljam, nije on to smislio, to je iz moje glave – kaže Sretko Đurković – Pekara.
Međutim, Slobodan Vasiljević, koji je 2016. bio nosilac liste PDP, a danas odbornik u Doboju, kaže da nikakvog manevra nije bilo: naprosto, Petričević je bio član PDP, pa je poslije promijenio stranku. O njegovoj nacionalnoj pripadnosti, kaže, ne zna ništa.
– Da li je na izbore 2016. godine izašao kao Hrvat, to ne znam, ali znam da je bio kadar PDP – kaže Vasiljević za Srpskainfo.
Sam Petričević tvrdi da je ipak bila u pitanju “kombinacija”, kad su u pitanju stranke. A što se nacionalnosti tiče, sve je, kaže, “kristalno jasno” i logično.
– Ja sam član NDP još od 2012. godine, a uz PDP sam bio samo nekoliko mjeseci, oko izbora, takav je bio dogovor sa jednim mojim prijateljem. Slavim Đurđevdan, slavu sam naslijedio od oca koji je umro prije 15 godina, a moja majka je Hrvatica, porijeklom iz Johovca. Kao Hrvat se izjašnjavam od 2006. godine, kada sam dobio državljanstvo i pasoš Republike Hrvatske. Dakle, nema tu nikakve misterije – kaže Vjekoslav Petričević za Srpskainfo.
Petričević nije jedini političar u BiH, koji je svojim nacionalnim izjašnajvanjem pobudio pažnju javnosti. Još 2014. Haris Pleho i Rasim Smajić iz Bosanske stranke u Sarajevu izjasnili su se kao Srbi, kako bi se lakše domogli pozicije u Domu naroda Federacije BiH. Politička računica je jasna: Srbi su “deficitaran kadar” u Sarajevu. Zakonska situacija je još jasnija: nijedan zakon ne brani nijednom Rasimu da se izjasni kao Srbin, a ni Stevanu da bude, na primjer Bošnjak, ili što je u RS još češća pojava, Crnogorac, to jest nacionalna manjina. Podsjećamo, mnogi u šali kažu da Banjalukom vladaju Crnogorci, jer se i gradonačelnik Igor Radojičić tako izjašnjava.
Jedino zakonsko ograničenje je da političar, kad se jednom izjasni, naciju ne može mijenjati naredna dva izborna kruga, odnosno 8 godina. Poslije 8 godina, može promijeniti nacionalni dres, ako izračuna da mu se to isplati i ako dobije dobru ponudu u prelaznom roku.
(Milkica Milojević, Srpskainfo – Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija)