Prema njihovim riječima, nadležne institucije nemaju tačne pokazatelje utroška sredstava prikupljenih po osnovu prelevmana, odnosno posebne dažbine prilikom uvoza, i to pravdaju činjenicom da se svi prihodi prikupljeni na nivou BiH slijevaju na jedan račun i raspoređuju entitetima, te tako nije poznato koliko se od tog iznosa usmjerava poljoprivredi. Iz tog razloga, poljoprivrednici u BiH predlažu da se u ovom slučaju uvede poseban podračun za naplatu prelevmana, kao što se to planira i kada su u pitanju akcize za alkohol i gorivo, tako da bi se znalo koliko tih sredstava tačno ide entitetima i koliko u razvoj poljoprivrede. Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, rekao je da je po osnovu prelevmana ili jedinice zaštitne mjere, što se u skladu s Carinskom tarifom BiH plaća pilikom uvoza određene robe u BiH, u toku 2014. godine UIO ukupno naplatila 14.773.496 KM, dok je po istom osnovu u 2015. godini naplaćeno 16.279.998 KM. On je pojasnio da se ova sredstva uplaćuju na jedinstveni račun UIO zajedno sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza (PDV, akcize, carine), a raspodjela se vrši u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te u skladu s Odlukama Upravnog odbora UIO o koeficijentima za raspodjelu prihoda od indirektnih poreza. “Dakle, UIO ima nadležnost isključivo za raspodjelu prihoda za finansiranje državnih institucija, entiteta i distrikta Brčko. Onog trenutka kada sredstva budu prebačena entitetskim ministarstvima finansija i nadležnoj službi u Brčko distriktu, završava se nadležnost UIO”, rekao je on. Međutim, u Ministarstvu finansija RS kazali su da se svi prihodi za koje je odgovorna UIO BiH uplaćuju na jedinstveni račun sa kojeg se prihodi od indirektnih poreza dalje raspodjeljuju i doznačavaju na način propisan Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. “Nije moguće egzaktno odrediti koliko je prihoda po osnovu prelevmana prilikom uvoza određene robe pripalo RS”, rekli su u Ministarstvu finansija RS. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da se Savez već niz godina pokušava informisati o sredstvima naplaćenim po osnovu prelevmana, koji bi po njihovoj svrsi i namjeni trebalo da budu upućeni za razvoj poljoprivrede, odnosno one grane proizvodnje po osnovu robe za koju su i naplaćeni. “Uprkos zahtjevima i potraživanjima podataka u vezi s plasmanom tih sredstava i iznosom, nikada nismo uspjeli da dođemo do korektne i konkretne informacije o tome, tako da nemamo pouzdanu informaciju gdje ta sredstva odlaze”, rekao je Marinković. Međutim, on je naglasio da imaju jedino pouzdanu informaciju da ta sredstva ne odlaze u agrarni fond i ne bivaju usmjerena u razvoj poljoprivrede, a gdje bi u stvari i trebalo da idu. To se, kako kaže, na neki način pravda nemogućnošću razdvajanja tog novca na jedinstvenom računu. S tim u vezi, kazao je da je nedavno napravljen izdvojeni račun u vezi s naplatom sredstava od akciza za gorivo i alkoholna pića, a koja će biti usmjerena u zdravstvo. “Smatramo da se po istom šablonu na nivou BiH može formirati izdvojeni račun za naplatu prelevmana, a onda bismo znali tačan iznos tih sredstava i ta sredstva bi trebalo da budu usmjerena u razvoj agrara. U ovom momentu to sigurno nije tako i to je još jedan u nizu propusta koji su na štetu poljoprivrednim proizvođačima”, kazao je Marinković. Ovakvog stava je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, koji je potvrdio da novac prikupljen od prelevmana sigurno ne ide u razvoj agrara. “Taj novac odlazi za ‘krpljenje’ budžetskih rupa i koriste ga da isplate sebi plate, a za poljoprivredu od toga ne ide ništa”, rekao je Bićo.
N.N.