– Cijene u državama Evrope gdje je njihova minimalna zarada koliko dvije ili tri prosječne zarade u Crnoj Gori su iste ili čak imaju nižu cijenu neke namirnice – to je prosto nevjerovatno – kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković.
Tako se, na primjer, kilogram brašna, za iste pare kao u Crnoj Gori može kupiti i u Španiji ili Belgiji. Dok u crnogorskim prodavnicama, litar mlijeka, u zavisnosti od proizvođača, košta oko euro i po, u Briselu ili Barseloni može se naći i za evro ili čak manje. Slična situacija je i s mesom, pa se piletina u Briselu kupuje po povoljnijoj cijeni nego u Podgorici. I hrana za bebe jeftinija je nego u Crnoj Gori.
Cijena kašice u crnogorskim prodavnicama prosječno je 1,2 evra, dok se u Ljubljani ista kašica može kupiti za manje od evra. Hrana koja se koristi kao zamjena za mlijeko u Crnoj Gori se prodaje za 20 evra, dok je u Skoplju, Briselu ili Barseloni čak četiri ili pet evra jeftinija.
Osim hrane, i sredstva za ličnu higijenu u Crnoj Gori prodaju se po gotovo istim cijenama kao u zemljama Evrope. A za one koji vole slatkiše, zanimljiv je podatak da se u evropskim zemljama mogu zasladiti po mnogo nižim cijenama.
– Ja sam jedne prilike u Berlinu vidio da čokolada koja je u tom trenutku u Podgorici koštala 4,5 eura, tamo je bila 1,99. I sve ovo možda ne bi bilo čudno kada bi mjesečna primanja u Crnoj Gori bila kao i u ovim zemljama. Brojke, međutim, govore drugačije. Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u našoj zemlji u julu je bila 797 eura, što je duplo ili čak troduplo manje nego u Sloveniji, Španiji ili Belgiji – kazao je Keković.
I dok prosječna plata ne premašuje 800 evra, minimalna potrošačka korpa u junu je bila 818. Ako se tome dodaju i troškovi stanovanja, za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori mjesečno je potrebno više od dvije hiljade evra, poručuju iz Banke hrane.
– S istim novcem kupujemo sve manje artikala, tako da nije rijetko da u prodavnicama vidite ljude da kupuju na komad voće ili povrće ili meso na grame. Zaista je teško, posebno ljudima koji nemaju nikakva primanja – kazala je Marina Medojević iz NVO Banka hrane.
I dok je vrtoglavi rast cijena danima aktuelna priča u Crnoj Gori, iz trgovinskih lanaca ni danas nisu bili raspoloženi za komentar.
– Sigurno mogu da tvrdim jer sam dobio informacije od kolega iz trgovačkog sektora da su pojedine cijene nakon programa Evropa sad rasle i više od 100 odsto. Ako se nastavi ovakav trend, može da dođe i do socijalnih nemira što bi definitivno sve nas vratilo korak nazad – istakao je Keković.
A da bi krenuli korak naprijed, umjesto nazad, neophodno je da država što prije preduzme mjere kako bi se ograničio rast cijena. Načina, poručuju sagovornici TVCG, ima, pitanje je samo da li postoji volja.