On je istakao da je 2014. godini Žalbeno vijeće izreklo dvije presude, a još jedna se očekuje u januaru 2015. godine u slučaju Popović i ostali, saopšteno je iz Tribunala.
Meron je naglasio će od početka 2015. biti četiri suđenja i pet žalbenih slučajeva, a do kraja godine očekuje se da će se taj broj smanjiti na jedno suđenje i jednu presudu po žalbi.
Meron je objasnio da će, iako rad Tribunala dobro napreduje, određene presude u postupcima i po žalbama biti izrečene kasnije nego što je ranije rečeno i u tom smislu presuda Mladiću može se očekivati u martu 2017. godine ili kasnije.
On je pojasnio da je to zbog ponovnog otvaranja dokaznog postupka tužilaštva, a suđenje se sada održava četiri dana sedmično.
On je uvjerio Savjet bezbjednosti da se ne očekuje da će ove promjene u predviđanju za donošenje presuda uticati na zatvaranje Tribunala 2017. godine.
Meron je skrenuo pažnju na dva izazova sa kojima se suočava Tribunal u okončanju svog rada: zdravlje pritvorenika i zadržavanje osoblja Tribunala.
U vezi sa lošim zdravstvenim stanjem određenih pritvorenika on je napomenuo da je suđenje Goranu Hadžiću trenutno obustavljeno, a slučaj Ratka Mladića provodi se po redukovanom rasporedu suđenja, u oba slučaja po savjetu ljekara.
Predsjednik Tribunala je i ovom prilikom istakao da je Vojislav Šešelj privremeno pušten na slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Meron je objasnio da su “teme u vezi sa zdravljem nezaobilazan problem i postavljaju humanitarna pitanja”, dodajući da iako Tribunal ulaže sve napore da osigura odgovarajuću medicinsku njegu razvoj situacije u vezi sa zdravljem pritvorenika može ponekad da bude van kontrole. “Uvjeren sam da Savjet razumije da to može da dovede do odgađanja rada Tribunala”, rekao je on.
Predsjednik Tribunala izrazio je zabrinutost zbog zadržavanja osoblja i mogućeg uticaja na raspored izricanja presuda Tribunala.
On je istakao da uprkos tome što je osoblje posvećeno svojim zadacima i dužnostima mnogi od njih traže drugi posao i kada se ponuda ne može odgoditi oni napuštaju Tribunal čime uskraćuju Tribunal svog znanja i poznavanja slučajeva.
Meron je izrazio nadu da se ne smije zaboraviti “šira slika” i izuzetno značajna uloga Tribunala koju je imao i dalje ima u postavljanju globalnih standarda za međunarodno krivično pravo i pravosuđe i u jačanju vladavine zakona na lokalnom nivou.
On e svoje obraćanje završio zahvališvi se članovima Savjeta bezbjednosti UN za stalnu podršku i posvećenost, ističući da je Tribunal i drugi međunarodni tribunali služili i nastavljaju da služe kao konkretan pokazatelj posvećenosti okončanju imuniteta od krivičnog gonjenja.