“Sa Islamskom zajednicom vidjećemo kakav je status tih paradžemata koji nisu prihvatili ulazak u Islamsku zajednicu”, rekao je Mektić novinarima u Sarajevu nakon sjednice Savjeta ministara.
On je dodao da je za rješavanje ovog pitanja i reagovanje struktura BiH potrebno imati niz drugih informacija o paradžematima, pojedincima u njima, te o statusu imovine kojom raspolažu.
“Ranije sam rekao da nećemo tolerisati nikakave oblike uspostavljanja novih udruženja u smislu da djeluju izvan postojećih vjerskih zajednica unutar BiH”, istakao je Mektić.
Prema njegovim riječima, Savjet ministara BiH danas je usvojio Informaciju Ministarstva bezbjednosti o stanju bezbjednosti u BiH za prošlu godinu, koja će biti upućena parlamentu na razmatranje.
“U toj informaciji su sadržani svi ključni pokazatelji o starateškim bezbjednosnim izazovima u BiH, sa konkretnim statističkim pokazateljima šta je sve preduzeto i koji su rezultati ostvareni u oblasti bezbjednosti u BiH”, naveo je Mektić.
On je rekao da na osnovu komparativnih pokazatelja nema poboljašanja, ali ni usložnjavanja ukupnog stanja bezbjednosti u BiH.
“Mišljenja sam da treba i da možemo da postignemo bolje rezultate i pružimo više imovinske i lične bezbjednosti našim građanima”, zaključio je Mektić.
Nakon sjednice Sabora Islamske zajednice u BiH, koja je održana u subotu, 23. aprila, saopšteno je da su obavljeni razgovori sa predstavnicima 38 paradžemata, a Protokol i uključenje u Islamsku zajednicu prihvatilo je njih 14.
Predstavnici 22 paradžemata odbili su da pristupe Islamskoj zajednici BiH.
Krajem februara istekao je rok koji je Islamska zajednica BiH dala ilegalnim džematima da se integrišu u zajednicu ili da se suoče s posljedicama.
Tada se govorilo o 64 paradžemata u BiH u kojima se propovijeda radikalni islam i u kojima se uglavnom okupljaju vehabije, nije pristao na integraciju.
Najviše ih je na području Sarajeva, najaktivniji su u Zenici, na području Bihaća, Tuzle, u Travniku, a najveći otpor pružaju paradžemati iz Gornje Maoče i Ošvi.
Nezavisne novine