Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić ocijenio je da nezakonite migracije mogu postati ozbiljan bezbjednosni i humanitarni problem u BiH ako se ne obezbijede uslovi za efikasnu borbu protiv ove pojave.
U odogovoru poslaniku u Predstavničkom domu parlamenta BiH Borjani Krišto koja je postavila pitanje o ukupnoj bezbjednosnoj situaciji u BiH, Mektić navodi da je BiH izgradila institucionalnu i administrativnu strukturu upravljanja migracijama i azilom koja je bila dovoljna da BiH uspješno vodi imigracionu i azilantsku politiku u periodu dok se nije suočila sa pojačanim nezakonitim migracijama.
Iako mjerodavne institucije u BiH i dalje kontrolišu nezakonite imigracije i koordinišu djelovanje u oblasti međunarodne zaštite, Mektić navodi da je neophodno obezbijediti dodatne kapacitete za smještaj, kontrolu i upravljanje povećanim brojem tražilaca azila i nezakonitih migracija, prenosi portal “Vijesti”.
Kao postavljeni prioriteti BiH u oblasti migracija i azila navedeni su jačanje Granične policije BiH u svrhu bolje kontrole granice radi sprečavanja nezakonitih ulazaka na teritoriju BiH, jačanje Službe za poslove sa strancima s ciljem veće efikasnosti u borbi protiv nezakonitih migracija, realizacija sporazuma o readmisiji i jačanje readmisijskih kapaciteta, te jačanje kapaciteta u oblasti azila.
Navodi se da Ministarstvo bezbjednosti BiH radi na izradi informacije sa prijedlogom mjera koje je potrebno hitno poduzeti sa fokusom na nezakonite migrante i propusnost granice, prije svega, sa istočnim susjedima BiH.
Od 1. januara do 16. aprila znatno je povećan broj ilegalnih migranata. Granična policija BiH ih je u ovom periodu otkrila 2.238, od kojih je Službi za poslove sa strancima predala 804. Namjeru za azilom izrazilo je 1.357 lica, a zahtjev su podnijela 282 migranta.
Mektić je istakao da je trenutna procjena stanja bezbjednosti u BiH zadovoljavajuća, te da policijske agencije u BiH aktivno prate sva moguća dešavanja usmjerena na eventualno ugrožavanje bezbjednosti BiH.
On ističe da se razmjenjuju obavještajna saznanja među bezbjednosnim agencijama u BiH i u skladu sa procjenom preduzimaju odgovarajuće preventivno-represivne mjere.
Prema njegovim riječima, postoje i vrlo detaljna saznanja, informacije i dokumentacija o aktivnostima ekstremističkih grupa na području BiH i u regionu.
“Ove grupe, u zavisnosti od profila djelovanja, mogu se podijeliti na one koje promovišu ekstremna religijska, nacionalistička, unitaristička i separatistička stanovišta, a neke izražavaju spremnost i na nasilne akcije. Pojedine od ovih grupa su međusobno ideološki povezane sa srodnim organizacijama na području Balkana, te sa određenim kriminalnim strukturama u regionu”, naglasio je Mektić.
On navodi da neki članovi ovih grupa od ranije imaju iskustva u borbenim aktivnostima i dobro poznaju oružje, a neki su bili dio organizovanih kriminalnih mreža ili su to i sada.
“Obavještajni podaci ukazuju na sumnje u moguću zloupotrebu određenih lovačkih, streljačkih i ersoft klubova koji bi mogli biti iskorišteni za regrutovanje novih članova ekstremističkih grupa. Iste sumnje javljaju se i u vezi sa aktivnostima nekih humanitarnih organizacija i udruženja građana”, navodi se u Mektićevom odgovoru poslaniku Borjani Krišto.
(Srna)