“O ovim problemima želimo da govorimo javno kako bi im se što bolje suprotstavili”, rekao je Mektić, ističući da su radikalizam i nasilni ekstremizam veliki problemi koji su se posljednjih godina ispoljavali i kroz teroristička djela.
Prema njegovim riječima, u BiH su se na lokalnom nivou iskristalisale određene radikalne zajednce iz kojih se vrbuju pojedinci za terorističke akte i učešće na ratištima u Iraku i Siriji na strani “Islamske države”.
“Trenutno se na području Sirije i Iraka na strani ISIL-a ratuje oko 130 državljana BiH. Oko 45 ih je poginulo na strani ISIL-a, a oko 50 naših građana se vratilo u BiH sa stranih ratišta”, precizirao je Mektić. On je naveo da su u krivično zakonodavstvo BiH kao krivično djelo uvršteni učešće u stranim paravojnim i parapolicijskim organizacijama te da bezbjednosni i pravosudni organi BiH, kako kaže, čine sve da procesuiraju svoje državljane koji su učestvovali ili učestuvju u okviru stranih paravojnih odnosno terorističkih organizacija.
“Do sada smo podigli 20 optužnica za ova krivična djela, a izrečene su dvije presude”, dodao je Mektić. On tvrdi da policijske strukture, Tužilaštvo i Sud BiH imaju nultu toleranciju prema terorizmu i da će učiniti sve da procesuiraju sve slučajeve koji se dovode u vezu sa terorizmom.
“Za lica sa područja BiH koja ratuju na stranim ratištima imamo raspisane potjernice i u momentu kad nam budu dostupni, mi ćemo ih procesuirati”, dodao je Mektić.
Prema njegovim riječima, pored represivnih mjera, nadležne institucije u BiH nastoje da se protiv terorizma bore i preventivnim mjerama, u čemu dobru saradnju imaju sa Islamskom zajednicom te obrazovnim institucijama, a u ove aktivnosti, koje se razvijaju u saradnji sa međunarodnom zajednicom, uključen je i civilni sektor.
Borba protiv terorizma, kaže on, u uskoj je vezi i sa borbom protiv krijumčarenja oružja. Podsjećajući da je u BiH i regionu iza prethodnih ratova ostalo dosta naoružanja, Mektić je istakao da se to oružje koristi u terorističkim đelima ne samo na ovom području nego i na području zapadne Evrope.
On je konstatovao da je nemoguće boriti se protiv terorizma u okviru nacionalnih granica i da je potrebno otvoriti baze, razmjenjivati podatke i na osnovu toga djelovati.
“Planirano je i uspostavljanje mreže regionalnih tužilačkih istražnih timova pošto krijumčari oružja đeluju na teritoriji više zemalja”, dodao je Mektić. Govoreći o pitanju migrantske krize, odnosno kretanja migranata sa Bliskog Istoka ka EU preko Balkana, Mektić je rekao da BiH nijednim svojim dijelom za sada nije dio balkanske migrantske rute.
“U BiH su zabilježeni pojedinačni slučajevi organizovanog krijumčarenja izbjeglica prema Zapadnoj Evropi, ali je to zanemarivo”, naveo je Mektić. On je dodao da su zbog mogućnosti da se izbjeglička kriza prenese na BiH, nadležne institucije sačinile operativne i akcione planove za đelovanje. “Želimo da budemo dio evropskog rješenja i sve što EU dogovori, mi ćemo prihvatiti”, rekao je Mektić.
Na pitanje predsjedavajućeg Komiteta za civilnu dimenziju bezbjednosti i podkomiteta za demokratsko upravljanje NATO Parlamentarne skupštine lorda Tomasa Majkla Džoplinga kako se procjenjuje problem korupcije u BiH i šta se radi po tom pitanju, Mektić je odgovorio da je problem korupcije prepoznat kao veliki problem koji je prisutan u svim sferama žovota.
Prema njegovim riječima, korupcija podriva ekonomske temelje BiH, ali i značajno pogoduje finansiranju terorizma. “Za sada nismo našli odgovarajući odgovor na problem korupcije”, rekao je Mektić, tvrdeći da problem predstavlja nedovoljno političko opredjeljenje da se uđe u borbu sa ovim problemom.
Članovi Komiteta za civilnu dimenziju bezbjednosti i Podkomiteta za demokratsko upravljanje Parlamenatrne skupštine NATO danas završavaju dvodnevnu posjetu BiH, tokom koje su razgovarali sa predstanvicima Parlamentarne skupštine BiH, Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH te Ministarstva bezbjednosti i bezbjednosnih agencija, a sastali su se i sa predstavnicima nevladinog sektora.
U svom obraćanju Mektić je izrazio nadu da će im ova posjeta i razgovori koje su vodili sa predstavnicima institucija i nevladinog sektora pomoći da bolje shvate situaciju u BiH, a domaćim vlastima da jasnije definišu svoje stavove kad su u pitanju evroatlantske integracije./RTRS