U Briselu se sljedeće nedjelje održava prvi samit NATO poslije neuspjelog prošlomjesečnog sastanka G7 u Kanadi i strah evropskih lidera od njegovog ishoda je sasvim opravdan, jer ne znaju sa kakvim planom dolazi i šta će od njih tražiti američki predsjednik Donald Tramp, konstatuju svetski mediji.
U kolumni za “Washington post”, En Eplbom navodi da od trenutka kada je završen, stalno se pojavljuju novi detalji o katastrofalnom samitu G7 prošlog mjeseca.
“Po svemu sudeći, predsjednik SAD se ponašao mnogo gore iza scene nego što je činio u javnosti. Dogodila se beskrajna nevolja, uključujući i trenutak kada je bacio dvije bombone Starbursta na sto i rekao njemačkoj kancelarki: ‘Evo Angela. Nemoj reći da vam nisam ništa dao'”, piše Eplbom.
Autorka dodaje da u ovom kontekstu treba razumjeti predstojeći samit NATO-a od 11. i 12. jula, kao i sastanak Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. jula.
“Prvi put od 1945. godine Evropa se bori sa američkim predsjednikom koji ima fundamentalno drugačiji pogled na međunarodnu ulogu Amerike… On može da koristi svoj sastanak sa Putinom u istu svrhu: da zastraši Britance, Nijemce i druge zabrinute agresivnim ruskim ponašanjem, i da ih primora da rade ono što on želi, u svakoj sferi za koju se zabrine”, piše kolumnistkinja “Washington posta”.
Ona iznosi i pretpostavku da će shodno tome možda od Nijemaca biti zatraženo da unište svoju automobilsku industriju u zamjenu za držanje američkih trupa u Hajdelbergu, prenosi Slobodna Evropa.
“Možda će Britancima biti rečeno da dovedu do bankrota svoje poljoprivrednike u zamjenu za obećanja o zajedničkim manevrima. Što se tiče manjih zemalja – Estonije, Litvanije – nemaju sreće: nemaju mnogo čipova za pogađanje u ovom novom pokeru, a mogu ih i prodati Putinu – ako ih želi – po niskoj cijeni.”
Istovremeno, “Foreign Policy” piše da izgleda da Tramp ne poznaje istoriju i da stoga ne iznenađuje to što i Evropljani i Amerikanci sada gledaju na samit NATO u julu sa određenom zebnjom.
“Iako se može raditi na postepenom smanjenju uloge SAD u Evropi i prepuštanju Evropljanima da se bave sopstvenom odbranom, kretanje u tom pravcu zapravo čini EU važnijom, a ujedno igra bitnu ulogu u održavanju mira i prosperiteta u Evropi. Ako Tramp želi manje da čini za NATO, ukratko, on bi trebalo da prihvati EU umjesto da je negira”, ističe politički magazin.
“Vašington nije želio da nijedna zemlja ne bude dominantna u Evropi ili da je unificira pod njenim rukovodstvom, jer bi regionalni hegemon ove vrste bio konkurent i može na kraju pokušati da uspostavi značajnu bezbjednosnu ulogu na zapadnoj hemisferi i prisiliti Amerikance da se više brinu za odbranu svojih obala”, piše “Foreign policy”.
“Foreign policy” navodi i da danas u Evropi nema potencijalnog hegemona i da stoga ne postoji ozbiljna prijetnja regionalnoj ravnoteži moći.
Kada je riječ o sastanku sa Putinom, u tekstu se tvrdi da ako je Tramp pametan i zainteresovan za dobar sporazum sa Putinom, on bi želio da se pojavi u Helsinkiju nakon uspješnog samita NATO i jedinstvenim savezom iza sebe.
“Ako bi se Tramp pojavio sa neuspješnim samitom NATO, Putin bi već postigao osnovni strateški cilj i imao bi malo razloga da Trampu napravi bilo kakvu uslugu”, zaključuje “Foreign policy”.
“Financial Times” podsjeća da će za par nedjelja Tramp održati svoj prvi samit sa još jednim liderom kojima ima neprijateljski odnos prema EU – Vladimirom Putinom.
FT smatra da politički lideri EU imaju razloga da gledaju na taj sastanak sa realnim strahom.
“Ako Tramp istraje u svojim prijetnjama i ostavi visoke carine na evropske automobile, pritisak na lidere EU će se samo povećati. Čudno zvuči, ali ipak, Trampova administracija možda čini uslugu Uniji. Upravo u vrijeme kada jačaju unutrašnje tenzije među 28 država članica, SAD ih podsjećaju na važnost kolektivne odbrane evropskih interesa.”
U tekstu se upozorava da bi populistička plima mogla da raste, sa nacionalističkim partijama kao što su Švedske demokrate i Alternativa za Njemačku koje, kako pokazuju ankete, i dalje jačaju.
“Izbori u Evropskom parlamentu 2019. idealna su teritorija za opozicione birače i mogli bi drastično promijeniti ton u Briselu. Tada bi tradicionalna federalistička strategija pozivanja na jačanje ovlašćenja parlamenta mogla da bude spektakularno spriječena. Varvari će biti unutar kapija”, dodaje FT.
U međuvremenu, kako piše New York Times, američki predsjednik je napisao upozoravajuća pisma liderima nekoliko saveznika iz NATO-a, uključujući Njemačku, Belgiju, Norvešku i Kanadu – optužujući ih da ne troše dovoljno na svoju odbranu.
“Pisma upućena u junu su poslednji znak opreza između Trampa i američkih saveznika dok se ne sastanu na samitu NATO-a naredne nedjelje u Briselu, gdje će biti pažljivo testirana posvećenost predsjednika Alijansi”, ocijenjuje list, koji otkriva sadržaje pojedinih pisama.
“Kao što smo razgovarali tokom vaše posjete u aprilu, u Sjedinjenim Državama postoji sve veća frustracija da neki saveznici nisu uradili ono što je obećano,” rekao je Tramp njemačkoj kancelarki Angeli Merkel (Angela Merkel), prenosi NYT tvrdnje anonimnog izvora koji je video sadržaj pisma.
List kaže i da je u pismu Tramp rekao Merkelovoj da Njemačka takođe snosi krivicu zbog neuspjeha drugih zemalja NATO-a da izdvoje dovoljno sredstava za odbranu.
U tekstu se ujedno prenose i stavovi Džona Boltona, Trampovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
“Predsjednik želi snažan NATO”, rekao je Bolton. “Kada ljudi govore o potkopavanju NATO saveza, trebalo bi da pogledaju one koji dovode do toga da NATO bude manje efikasan u vojnom smislu.”
NYT zaključuje da su za diplomate, koji se nadaju da će izbjeći sastanak lidera za čiju propast će biti odgovoran Tramp, pisma zabrinjavajuća.
Nezavisne novine