Meteora ili “lebdeće stijene” grupa je grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama, koje poput stubova strše u nebo. Manastiri su izgrađeni na prirodnim stijenama vapnenca visokim i do 500 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej, na istočnim padinama planinskog masiva Pind u centralnoj Grčkoj. Meteora je bila grupa od čak 24 manastira, ali danas je preostalo samo šest: pet muških i jedan ženski.
Na ovim visinama, gdje priroda može biti istovremeno zastrašujuća ali i krajnje tiha, od najranijih vremena žive ljudi koji su okrenuli leđa svijetu i koji su dotakli vječnost putem samoodricanja, izolovanosti i molitve. Crkve i manastirske prostorije ukrašavaju nenadmašna remek-djela umjetnosti, kao što su freske, male ikone i drveni duborezi.
Ni danas nije poznato kada je osnovan prvi manastir u Meteori, ali se zna da su već od 11. vijeka monasi pustinjaci počeli živjeti u pećinama i umjetno isklesanim nastambama u stijenama Meteore. Na kraju 11. ili početkom 12. vijeka osnovan je Skit Stagoi (mali pustinjački manastir) koji je bio smješten oko Bogorodičine crkve. U 14. vijeku došlo je do prodora Turaka na područje Grčke te su monasi tražili prostor koji bi im omogućio kakvu-takvu sigurnost. Pronašli su ga na teško dostupnim kamenim stubovima Meteore, koji su se pokazali idealnim utočištem. Godine 1334. monah Athanasios Koinovitis, s još dvojicom monaha, Grgurom i Mojsijem, napustio je Atos i nastanio se na području Meteora i utemeljio manastir Metamorphosis, današnji Veliki Meteoron (Megalo Meteoron). Nakon Metamorphosisa, tokom naredna dva vijeka izgrađena su još 23 manastira, no danas ih je aktivno samo šest.
To su Veliki Meteoron, Varlam, Sveti Stefan, Svete trojice, Svetog Nikole Anapauskog i Rusanu. Njihovu jedinstvenost i ljepotu prepoznao je i UNESCO, koji ih je stavio na svoj popis svjetske baštine 1988. godine.
Svaki manastir je imao jednu ili dvije crkve, prostorije za monahe i trpezariju. Neki su u funkciji i danas, iako više u njima nema puno monaha. Kraj je postao popularan među turistima i hodočasnicima šezdesetih, kada su izgrađene ceste koje vode do grada.
Pristup manastirima nekada je bio izuzetno težak i opasan, a za penjanje i ulazak su se koristile duge ljestve od užadi ili velike mreže kao kabine.
Danas se do manastira može popeti stepenicama urezanima u stijene i mostovima. Manastiri predstavljaju središta vjere i mira. Monasi Meteora provode u molitvi šest do sedam sati svakog dana, a 11 sati nedjeljom i praznicima. Dane provode u pokori, odricanju od materijalnog, postu i molitvi. Sav prihod koji ostvare svojim radom daruju kulturnim ili prosvjetnim ustanovama te onima kojima je potrebno.
MANASTIRSKA BLAGA
Sakristije i mnoge biblioteke Meteora su neka od duhovno i umjetnički najbogatijih skladišta pravoslavne religije. U njima je sadržano bogato istorijsko nasljeđe, koje je vijekovima njegovano s ljubavlju. Neke od njih nose živa svjedočenja o dostignućima ovih manastirskih zajednica i naročito visokom dometu religijske umjetnosti i asketizma: crkvena blaga, knjige jevanđelja, sveti sudovi, rezbareni drveni, zlatni i srebrni krstovi i kovčezi, epitafi izvezeni zlatnim koncem, liturgijske odežde, carski pečati, delikatno i ručno izrađene kadionice. Freske i ikone, rezbareni drveni ikonostasi i ikonodržači neprocjenjive umjetničke vrijednosti, izrađeni s vjerom, strpljenjem i pobožnošću obrazuju materijalno nasljeđe grčkog hrišćanstva na Meteorima.
Manastir Varlam
Ovo je drugi po veličini manastir Meteora. U 14. vijeku pustinjak Varlam se popeo na stijenu i izgradio nekoliko ćelija i malu kapelu, koju je posvetio trojici jerarha. On je tamo živio u izolaciji, oskudno obučen i posvećen molitvama do posljednjeg dana. Mnogo godina nakon njegove smrti zgrade su ostale puste, ali početkom 16. vijeka dva brata, kaluđeri Nektar i Teofan, potomci aristokratske porodice koji su već proveli sedam godina na stijeni, popeli su se na stijenu i bez ikakve pomoći započeli ponovo gradnju zdanja koje je podigao Varlam. Na posjetioca poseban utisak ostavlja jedinstvena umješnost i ljepota dvije zidne slike koje ukrašavaju unutrašnjost crkve. Tamo se nalaze i drugi divni prizori, kao oni koji ilustruju život i patnje Hristove, stradanje Djevice i slično.
Manastir Preobraženje
Mjesto na kome je izgrađen manastir Preobraženje, poznat i kao Veliki Meteoron, nalazi se na 613 m iznad nivoa mora i 400 m iznad centra grada Kalambake. Stijena se nekada zvala Platis Litos (doslovno široki kamen), ali Atanasije, kasnije sveti Atanasije Meteoritski, koji se prvi naselio na njoj, joj je promijenio ime u Meteoron zato što je bila viša od svih ostalih stijena okolo. Zgrada predstavlja glavni muzej za turiste.
Saborna crkva manastira, Crkva Preobraženja, koju je Atanasije podigao, kasnije je ponovo izgrađena od samog temelja. Zanimljiva je što je izgrađena u atonitskom stilu u obliku krsta, sa dvanaestostranom kupolom i konhama. Mnogobrojne freske koje se tamo nalaze prikazuju živote raznih svetaca.
Manastir Rusanu
Ovaj manastir je zanimljiv zato što ima tri nivoa i što je na nešto nižoj visini od ostalih manastira Meteora. Do njega se dolazi preko mosta koji je u stara vremna bio izgrađen od drveta, a kasnije od čvršćih materijala. Prvi nivo manastira čine crkva i ćelije, a druga dva čine kuće za goste, sale za prijem i izložbeni prostor.
Manastir Svetog Nikole Anapauskog
Sagrađen je u 16. veku, a poznat je po freskama poznatog kritskog slikara. Posebnu pažnju privlači freska koja oslikava Adama koji u raju životinjama daje imena.
Manastir Svete trojice
Stijena na kojoj se nalazi ovaj manastir predstavlja najatraktivniju i najkarakterističniju sliku Meteora. Vrh stijene je širok 5-6 ari i na njemu su smještene dvije crkve, trpezarija, toranj s čekrom, ćelije, cisterna s vodom i pomoćne zgrade. Pejzaž je predivan i slikovit. U prvom planu je veličanstevena stijena krunisana manastirom, a u pozadini dolina rijeke Pinios s lebdećim vrhovima planinskog lanca Pindos i njegovim gustim šumama i strmim padinama.
Manastir Svetog Stefana
Ovaj manastir stoji na jednoj od ogromnih stijena iznad Kalambake i predstavlja najbogatiji manastir na Meteorima. Smješten je na južnoj strani Meteora i najpristupačniji je od svih za posjetioce, koji mogu doći do njegovog ulaza bez ikakvih poteškoća. Specifičan je po tome što je ženski manastir.
Izvor: Nezavisne novine