Prema podacima tužilaštava, službi za sprovođenje zakona, centara za socijalni rad i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, prošle godine identifikovano je 47 potencijalnih žrtava trgovine ljudima radi prostitucije, prosjačenja i u svrhu sklapanja braka.
Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije za 2016. godinu, gdje su pobrojani i pojedinačni slučajevi koji se mogu okarakterisati kao trgovina ljudima.
Od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima njih 10 je maloljetno, a gledajući po polu, 29 je ženskih i 18 muških osoba, dok je od ukupnog broja njih sedam seksualno iskorištavano, 12 njih je prisiljavano na rad, dok se 21 slučaj odnosi na prosjačenje i jedan radi prisilnog sklapanja braka.
Kada je riječ o prostituciji, iz izvještaja je vidljivo da djevojke, među kojima ima i maloljetnica, svoje usluge prodaju za 100 evra i novac uglavnom dijele s nekim ko ih podvodi, dok se tarife za ilegalne prelaske granice kreću i do 500 evra po jednom licu. Jedan od primjera kako se podvode maloljetnice zabilježen je u Prijedoru, gdje je vlasnik lokala M.O. pronalazio mušterije za maloljetnu I.S., kojima je ona za 100 evra pružala seksualne usluge.
“Za obavljeni posao M.O. od maloljetne I.S. dobija polovinu novca”, navedeno je u izvještaju, a zabilježen je i slučaj gdje jedna djevojka iz Paraćina tokom vikenda pjeva u kafiću u Prijedoru, a osim toga, takođe za 100 evra, pruža seksualne usluge. Jedan od najizraženijih problema trgovine ljudima odnosi se na prosjačenje i tu se najviše privode maloljetne osobe, uglavnom Romi.
Gotovo da nema većeg grada u kojem to nije zabilježeno. “Na teritoriji BiH je u izvještajnom periodu evidentirano prisustvo državljana Republike Srbije romske nacionalnosti, koji se uglavnom ne pridržavaju zakonskih propisa koji regulišu oblast zakonitosti boravka i rada stranaca na teritoriji BiH.
Navedeni državljani se uglavnom bave prosjačenjem, skitnjom i neovlaštenim prikupljanjem dobrovoljnih priloga i čine prekšaje propisane Zakonom o javnom redu i miru”, navedeno je u izvještaju. Takođe, u izvještaju se dodaje da ti Romi uglavnom ne prijavljuju boravak i često u BiH ostaju i nakon isteka prava na bezvizni boravak, a i nakon što budu protjerani poslije izvjesnog vremena ponovo se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu.
Nezavisne