Petnaestogodišnji Loran Simons iz Belgije poznat kao “mali Ajnštajn”, zvanično je postao doktor kvantne fizike, čime je zauzeo mjesto među najmlađim doktorima na svijetu. On je, naime, u ponedjeljak uspješno odbranio doktorsku tezu na Univerzitetu u Antverpenu.
Iako su njegova postignuća impresivna sama po sebi, Loran koji je rođen u Belgiji, ali živi u Holandiji, od malih nogu ima ambiciozniji cilj želi da primjeni svoje znanje iz fizike, medicine i vještačke inteligencije kako bi istraživao mogućnosti produženja ljudskog vijeka sa krajnjim ciljem biološke besmrtnosti.
Stvaranje “super ljudi”
– Nakon ovoga, počinjem da radim na svom cilju: stvaranju ‘super-ljudi’ – rekao je Loran ubrzo nakon odbrane doktorske disertacije, jasno naglašavajući da njegova istraživanja ne služe samo ličnim ambicijama već i dobrobiti čovječanstva.
Njegov najnoviji uspjeh predstavlja novi vrhunac u karijeri koja je fascinirala naučni svijet godinama i počela mnogo prije njegovih tinejdžerskih godina.
Diplomu fakulteta stekao sa 12 godina
Njegov akademski put je izvanredan: Loran je 2022. godine, tada, sa samo 12 godina, završio osnovne studije fizike na Univerzitetu u Antverpenu, savladavši trogodišnji program za samo 18 mjeseci. Obično studenti master programa trebaju dvije godine, ali on je sve kurseve završio u prvom semestru, dok je drugi posvetio tezi i praksi, prenosi The Brussels Times. Prije toga, završio je srednju školu sa osam godina.
Već tada su ga primjećivale velike kompanije i bogati sponzori željni da podrže njegove naučne ambicije. Njegovi roditelji, Aleksandar i Lidija, s opreznošću, odbijali su rane ponude tehnoloških giganata iz SAD i Kine.
Njihov prioritet bio je da Loranova istraživanja budu od koristi medicini – cilj koji se savršeno poklapa s njegovim ličnim ambicijama.
Loran je odradio praksu iz kvantne optike u Max Planck institutu u Njemačkoj, gdje je istraživao kako fizika može da se poveže sa medicinom. Tema njegove disertacije bila je “Bozeovi polaroni u superfluidima i superčvrstim tijelima” – istraživanje koje bavilo se analogijom između stanja bozona i crnih rupa, proučavajući Boze-Ajnštajnov kondenzat na ultrahladnim temperaturama.
Sa IQ-om od 145, klasifikovanim kao “izuzetno nadaren” po Veskler i Stanford–Binet testovima, Loran je i tokom disertacije pokazao izvanredne mentalne sposobnosti.
Upisao i drugi doktorski program
Sada, kao novopečeni doktor kvantne fizike, Loron ni izdaleka ne planira da uspori. Odmah nakon odbrane doktorata, vratio se sa ocem u Minhen, gdje je već upisan na drugi doktorski program iz medicinskih nauka sa fokusom na vještačku inteligenciju.
– Postoje dva Lorona – naučnik i dječak – rekao je njegov otac novinaru Džastinu Stersu 2022. godine.