– Cilj zatvorske kazne je da se smanji opasnost ponavljanja krivičnih djela. Kazna podrazumijeva i rad sa tom ličnošću da bi ona poslije nje mogla da se uklopi u socijalnu sredinu i okvir društvenih i moralnih normi, da ne čini krivična djela. U ovom slučaju nije u pitanju bolest, radi se o zdravom čovjeku, što je bio i kada je počinio krivično djelo. Kakav je ušao u zatvor, takav je izašao. Prema informacijama koje ste mi dali, velika je vjerovatnoća da bi takav profil ličnosti mogao da ponovi krivično djelo – kaže dr Mladenović.“Ćao, tako ih sve treba šišati”. Ove riječi u komentaru na jednoj Fejsbuk stranici za otkup ženske kose možda i ne djeluju strašno ako se ne zna da ih je napisao Ninoslav Jovanović, koji je osuđen jer je šišao i silovao djevojčice.
Jovanović, koji živi u Malči kod Niša, zbog svojih izopačenih postupaka dobio je nadimak “Malčanski berberin”. Iz zatvora je izašao u januaru poslije izdržanih 12 godina robije, jer je jednu djevojčicu (12) iz Niša silovao, a drugu iz Gornje Vrežine pokušao da siluje, prethodno im ošišavši kosu.
Činjenica da je na slobodi zabrinula je 30 roditelja koji su se obratili Igoru Juriću, osnivaču Fondacije “Tijana Jurić”, ukazujući da Jovanović ima Fejsbuk profil sa 3.200 prijatelja i da tako može da nađe novu žrtvu. A da na Fejsbuku ne miruje pokazuju i poruke koje je ostavio u utiscima na stranici za otkup kose, a koje bi mogle da imaju i prikriveno značenje.
– Super, samo šišajte. Pozdrav – napisao je on.
Komentarima kao da opisuje svoje užasne zločine
Ispod ovog utiska, dodao je i komentar: “Imam dosta prijateljica koje bi sjekle, a ne znaju”. Vrhunac je komentar video snimka kojim Jovanović kao da opisuje svoju filozofiju odnosa sa ženama: “Ćao, tako ih sve treba šišati”.
Jovanović je napastvovanje dvije djevojčice u 2005. počinio dok se nalazio na uslovnoj slobodi, nakon 9,5 godina provedenih u zatvoru zbog prevara i silovanja. Vještaci su na posljednjem suđenju utvrdili da nije duševno obolio, ali da ima psihopatsku strukturu ličnosti te da je velika vjerovatnoća da će djelo ponoviti.
Igor Jurić, kome se svakodnevno obraćaju zabrinuti sugrađani Ninoslava Jovanovića, kaže da su njegovi komentari na društvenim mrežama definitivno potvrda da se radi o povratniku.
– Odgovorno tvrdim da nije pitanja da li će on ponoviti zločin, već je samo pitanja kada. Za mene i ljude koji su imali iskustva sa takvim osobama nema dileme. Treba samo da se zapitamo kada će se to desiti i ko će odgovarati kada on uradi ono što je već uradio. Ko će biti kriv za dva pomilovanja tog čovjeka koji je počinio silovanja? Ko će snositi odgovornost za treće silovano dijete – pita Jurić, piše Blic.
Dr Jelena Mladenović, načelnica sudske psihijatrije u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Gornjoj Toponici, kaže da niko ne može sa sigurnošću da kaže da li će neka osoba ponoviti krivično djelo, ali da je struktura ličnosti u opisanom slučaju takva da se to od njega može očekivati sa velikom vjerovatnoćom.
– Cilj zatvorske kazne je da se smanji opasnost ponavljanja krivičnih djela. Kazna podrazumijeva i rad sa tom ličnošću da bi ona poslije nje mogla da se uklopi u socijalnu sredinu i okvir društvenih i moralnih normi, da ne čini krivična djela. U ovom slučaju nije u pitanju bolest, radi se o zdravom čovjeku, što je bio i kada je počinio krivično djelo. Kakav je ušao u zatvor, takav je izašao. Prema informacijama koje ste mi dali, velika je vjerovatnoća da bi takav profil ličnosti mogao da ponovi krivično djelo – kaže dr Mladenović.Ona dodaje da sam akt silovanja podrazumijeva ponižavanje žene i da silovatelji to ne rade samo iz seksualnog nagona, već i da ponize žrtvu, što je slučaj i sa činom šišanja.
Kad neku ženu ošišate, stavljate je na stub srama, jer su prostitutke nekada nasilno šišali. Kad šišate djevojčicu, šišate je ‘na vrijeme’, jer čovjek koji to radi misli da su žene kurve i zlo.
– S obzirom na to da se radi o poremećaju strukture ličnosti, a ne o bolesti, to su obrasci koji su oformljeni – ističe dr Mladenović. Ona objašnjava da takvi obrasci ne mogu da se promjene.
– Društvo može samo da ga iskontroliše. I to što nikada neće da se promjeni, a krivično djelo je počinio iz karakteristika ličnosti, a ne iz duševne bolesti, to je sa njim tu i dalje. Zato smatram da neko sa opisanim načinom ponašanja i strukturom ličnosti može da ponovi krivično djelo – kaže ona.
Zamka na društvenim mrežama
Dr Jelena Mladenović kaže da društvene mreže mogu biti velika zamka, jer mnogi ne znaju sa kim komuniciraju.
– Od društvenih mreža ima koristi, ali su one istovremeno i jeziva stvar. Mogu da budu velika zamka jer se ne zna sa kim se komunicira. Imali smo nekoliko vještačenja gdje žrtve navuku kao da neko traži ženu za poslugu u kući, pa je onda zatvori, pa je veže, šiša… – kaže ona.
Zaštitimo žrtve
Igor Jurić za “Blic” podsjeća da je tokom radionica koje organizuje Fondacija “Tijana Jurić” došao u kontakt sa više od stotinu žena koje su bile žrtve seksualnog zlostavljanja kada su bile djeca.
– One nisu imale podršku nikoga i nisu smjele to da prijave. Njihova svjedočenja i njihovo ohrabrenje za sve što radimo mi je najveća satisfakcija zato što mi kao društvo ne stajemo na stranu žrtava, već smo na strani zločinaca. Pitam kad će se Srbija opametiti i kad ćemo shvatiti da moramo da štitimo žrtve, a ne zločince. Te žene su seksualno zlostavljali očevi, prijatelji roditelja, komšije, nepoznati, i one su to morale da prećute jer nisu imale zaštitu porodice i društva. Hajde da odstranimo monstrume, zaštitimo žrtve i počnemo da mijenjamo naše društvo – kaže Jurić.
(Srpska info)