Sporna odluka Savjeta EU iz maja 2024. godine predviđa da se 99,7 odsto neto prihoda ostvarenog upravljanjem zamrznutim sredstvima ruske centralne banke usmjeri u fond EPF, iz kojeg se Ukrajini isporučuju oružje, municija i druga vojna pomoć.
Mađarska osporava zakonitost ovog poteza tvrdeći da nije učestvovala u glasanju, jer je označena kao “država koja ne doprinosi”, čime joj je uskraćeno pravo odlučivanja, kao i da je odluka donijeta bez potrebnih odobrenja i da su povređena osnovna pravila odlučivanja u EU, a zapisnici ne odražavaju stvarni tok događaja.
U zemljama EU zamrznuto je oko 200 milijardi evra ruske imovine, prije svega u belgijskoj finansijskoj instituciji “Euroclear”.
Prihodi od kamata i investicija na ta sredstva procenjuju se na 3 do 5 milijardi evra godišnje, a taj novac se koristi za pomoć Ukrajini, bez dodatnog opterećenja nacionalnih budžeta članica.
Spor dolazi nakon što je Mađarska više puta koristila pravo veta kako bi blokirala finansijsku i vojnu podršku Ukrajini.
Kao odgovor, većina članica EU počela je da traži pravne načine da zaobiđe Budimpeštu, smatrajući da se ne radi o novim budžetskim izdacima, već o raspodjeli već postojećih sredstava.
Postupak pred sudom može trajati godinama, jer prvo slijedi pisana faza, zatim moguće mišljenje nezavisnog pravnog savjetnika (tzv. generalnog advokata), pa javna rasprava i konačno presuda, navodi mađarski portal.
U međuvremenu, odluka ostaje na snazi, a novac će se i dalje koristiti za pomoć Ukrajini – osim ako sud ne naloži privremenu meru obustave izvršenja.
Mehanizam je u međuvremenu modifikovan tako da se sada deo sredstava koristi i za civilne i humanitarne svrhe, a ne isključivo za vojnu pomoć.
(Tanjug – Foto: Arhiva)