Na londonskom Visokom sudu danas će početi dvodnevno ročište o izručenju osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža Sjedinjenim Državama, koje ga optužuju za krađu i hakovanje povjerljivih dokumenata.
Američka vlada bi trebalo da danas zatraži od britanskog Visokog suda da poništi odluku britanskog sudije da Asanž ne bude izručen SAD kako bi se suočio s optužbama za špijunažu, prenosi agencija AP.
Očekuje se da će Asanž, koji se nalazi u londonskom zatvoru Belmarš pod visokim mjerama bezbjednosti, prisustvovati dvodnevnom saslušanju putem video-veze.
Od dvojice sudija koji razmatraju žalbu, među kojima je i najviši sudija Engleske lord Ian Bernet, ne očekuje se da će svoju presudu donijeti za nekoliko nedjelja.
Čak ni to vkerovatno neće okončati epsku pravnu sagu, pošto strana koja je izgubila može podnijeti žalbu Vrhovnom sudu Ujedinjenog Kraljevstva.
U januaru je sudija nižeg britanskog suda odbio američki zahtjev za izručenje Asanža zbog špijunaže u vezi s Vikiliksovim objavljivanjem tajnih vojnih dokumenata prije jedne decenije.
Okružni sudija Vanesa Barajzer odbila je ekstradiciju iz zdravstvenih razloga, navodeći da će se Asanž vjerovatno ubiti ako bude zadržan u teškim zatvorskim uslovima u SAD.
Ona je, međutim, odbacila argumente odbrane da se Asanž suočava s politički motivisanim američkim tužilaštvom, i navela je da će mu američki pravosudni sistem omogućiti pravično suđenje.
Advokati američkih vlasti sada su dobili dozvolu za žalbu, a na ranijem saslušanju doveli su u pitanje psihijatrijske dokaze u ovom slučaju, tvrdeći da Asanž “nije toliko bolestan”.
Američki tužioci podigli su optužnicu protiv Asanža po 17 tačaka za špijunažu, kao i za zloupotrebu računara zbog objavljivanja više hiljada procurjelih vojnih i diplomatskih dokumenata.
Optužbe predviđaju maksimalnu kaznu od 175 godina zatvora.
Tužioci navode da je Asanž nezakonito pomogao analitičarki obavještajne službe američke vojske Čelsi Mening da ukrade povjerljive diplomatske depeše i vojne fajlove koje je kasnije objavio Vikiliks.
Asanžovi advokati tvrde da je on djelovao kao novinar i da ima pravo na zaštitu slobode govora u skladu s prvim amandmanom, a u vezi s objavljivanjem dokumenata koji su razotkrili zločine američke vojske u Iraku i Avganistanu.
Asanž (50) je u zatvoru otkako je uhapšen u aprilu 2019. godine. Prije toga, proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadoru u Londonu, gdje je pobjegao 2012. godine kako bi izbjegao izručenje Švedskoj gdje je trebalo da se suoči s optužbama za silovanje i seksualni napad.
Švedska je odustala od istrage o seksualnim zločinima u novembru 2019. godine, jer je prošlo toliko vremena, ali Asanž je ostao u zatvoru.
Sudija koji je blokirao ekstradiciju u januaru naredio je da on mora da ostane u pritvoru tokom svake žalbe SAD, navodeći da bi australijski državljanin mogao pobjeći ako bude oslobođen.
(Tanjug)