Nikada ranije njemačkom centru za prijavu neidentifikovanih letećih objekata (NLO) nije stiglo toliko “dojava” kao prošle godine.
Centralna mreža za istraživanje neobičnih nebeskih fenomena (CENAP) institucija je kojoj se građani obraćaju kada traže naučno objašnjenje za svoja opažanja.
Prema istraživačkoj grupi za NLO, većina viđenja može se pripisati satelitima Starlink.
CENAP je prošle godine zabilježio ukupno 1.084 prijave iz Njemačke, Austrije i Švajcarske.
“Obično bilježimo u prosjeku između 600 i 800 prijava godišnje”, rekao je Hansjirgen Keler (Hansjürgen Köhler) direktor centra, prenosi b92.
Ipak, ni prošle godine nije bilo vanzemaljskih letjelica, dodao je Keler koji je 1973. sa svojim tadašnjim saradnikom Vernerom Valterom osnovao ovu mrežu.
Tokom protekle godine bilo je mnogo prijava zbog upečatljive konstelacije sjajnih planeta poput Venere i Jupitera, kao i blještavih zvezda kao što je Sirijus.
Ipak, najčešće su se ljudi javljali zbog satelitskih komunikacionih sistema Starlink, koje je krajem 2019. pokrenuo milijarder Ilon Mask (Elon Musk), a koji su za mnoge ostali zagonetni.
Ovi sateliti su posebno uočljivi neposredno nakon lansiranja, kada lete poređani kao niz bisera, objasnio je Keler.
Od osnivanja, CENAP je primio više od 12.030 prijava NLO. Samo ove godine već je zabilježeno 30.
Prijave iz 2024. identifikovane su kao LED baloni, folijski baloni, privatni i industrijski dronovi, avioni, helikopteri, svjetlosni efekti na proslavama ili svjetleći meteori.
Porast broja prijava povezan je i s činjenicom da danas mnogi ljudi koriste mobilne telefone i fotografišu.
Neki posmatrači su dostavili slike i video zapise s “neobičnim svetlosnim tačkama”, koje su se prilikom analize uglavnom ispostavile kao refleksije na objektivu kamere ili kao mutne slike insekata ili ptica u blizini kamere.
Prema Keleru, 99 odsto onih koji zovu su “sasvim obični ljudi koji vide stvari koje ne mogu da objasne”.
Očajnički traže objašnjenje, a prijave dolaze od ljudi svih uzrasta i zanimanja.
Prilikom prijave, Keler i nekolicina njegovih saradnika prvo bilježe osnovne podatke: datum, vrijeme i mjesto sa poštanskim brojem.
Zatim se pravi mapa lokacije, a opis događaja i priložene fotografije ili video zapisi unose se u dosije slučaja.
Za noćna opažanja proveravaju se astronomski podaci s mjesta viđenja, kao i podaci o preletima satelita, Međunarodne svemirske stanice (ISS) i svijetlih dijelova raketa.
Ponekad se provjeravaju i podaci o preletima aviona ili helikoptera.
(Nezavisne – Footo: Ilustracija/Arhiva)