Ljekovita svojstva lipe odavno su poznata, a zbog umirujućeg efekta najčešće se preporučuje kod manjih problema sa spavanjem i nervoze.
Ima diuretičko dejstvo, pa je veoma efikasna i za snižavanje visokog krvnog pritiska, ali i protiv masnoće u krvnim sudovima, migrene, ublažava upalu grla… Djelotvorna je i pri spoljašnoj upotrebi, u liječenju ispucale i nadražene kože.
Ukoliko imate problem sa nesanicom, pre spavanja se okupajte u toploj vodi u koju ste prethodno stavili četiri šake lipovog cvijeta. Takođe pomažu mlijeko i čaj zaslađeni medom ovog ljekovitog cvijeta.
Za čišćenje krvi potrebno je da u 250 ml vode stavite 25 g lipovog cvijeta i prokuvate, a zatim dodate mlijeko sa kašikom meda. Možete napitak piti duže vrijeme, po jednu do dvije šoljice dnevno.
U prirodi se može naći kao pojedinačno stablo, a nerijetko se sadi i kao skupina stabala u svrhu ukrašavanja parkova. Doseže visinu od čak 30 metara te može doživjeti starost do nekoliko stotina godina.Najcjenjeniji dio stabla lipe su njezini maleni, zelenkasto žuti, mirisni cvjetovi koji se širom svijeta koriste za pripremu ukusnog i zdravog čaja.
Čaj od cvjetova lipe već stotinama godina slovi kao vrlo moćan lijek za brojne bolesti. Po svom ljekovitom djelovanju posebno se izdvaja vrsta lipe latinskog naziva Tilia cordata. Ova vrsta je široko rasprostranjena kod nas, po ostalim zemljama Evrope te na području zapadne Azije.
Lipa, odnosno njezini cvjetovi i listovi izuzetno su ljekoviti zbog visoke koncentracije fitonutrijenata, osobito flavonoida. Cvijet lipe sadrži željezo, kalcij, vitamin C, tanin, glikozide, soli mangana i eterična ulja. Lipa ima zaista široki spektar zdravstvenih vrijednosti. Stoga ne čudi činjenica da se već stoljećima koristi za prevenciju i liječenje brojnih zdravstvenih tegoba.
Zanimljivost
Staroslavenskim plemenima lipa je bila izuzetno važan simbol, što potvrđuju stari zapisi u kojima se ona naziva sveto slavensko drvo.
Slaveni su drvo lipe posvetili boginji Vidi, zaštitnici braka i ljubavi, zbog čega je ono poznato i kao drvo ljubavi.
Lipa je smatrana i stablom sudbine pa je u prošlosti postojao obred sađenja ovog drveta na dan rođenja muškog potomka.
Vođeni vjerovanjem da grom nikada ne udara u lipu, stari Slaveni su njezine ogranke pričvršćivali na krovove, kako bi sačuvali kuće od udara gromova.
Takođe, smatrali su da ovo drvo štiti od zla, zbog čega su gradili kuće upravo u blizini stabala lipe.