Lideri zemalja G20 danas i sutra okupljaju se u Hamburgu. Na taj godišnji samit svi donose svoja očekivanja, želje i probleme.
Administracija Donalda Trampa ne očekuje previše, štaviše, može se zamisliti da Trampu u ovom momentu baš i nije do dvodnevnog boravka u njemačkom lučkom gradu. Zbog izlaska iz Pariskog sporazuma o klimi Tramp je izolovan kao malo koji američki predsjednik prije njega pa mu vjerovatno odgovara što se ovakvi pompezni samiti obično završe uz tek neobavezni komunike. Javnost kod kuće više zanima prvi susret s ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Poslije početnih simpatija koje je izrazio za Putina, predsjednik Tramp je ubrzo upao u žrvanj optužbi da šuruje sa Rusima.
I u Moskvi se najpre zanimaju za susret Putina i Trampa. Rijetko su kada u Kremlju imali takva očekivanja od nekog novog predsjednika SAD. Štaviše, nadali su se da će do susreta doći i mnogo ranije. “Radi se prije svega o normalizaciji dijaloga”, rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. Odnosi su praktično zaleđeni nakon ruske aneksije Krima i sankcija koje je zatim inicirala Bijela kuća pod vođstvom Baraka Obame. Ruski poznavaoci prilika ne očekuju veliki preokret u Hamburgu na tom polju već ozbiljne razgovore o zajedničkoj borbi protiv Islamske države i kontroli nuklearnih arsenala. Eskalacija na Korejskom poluostrvu bi takođe mogla da zbliži dvije svjetske sile.
Domaćine susreta u Hamburgu ovaj samit zatiče usred predizborne kampanje – kancelarki Angeli Merkel takva pozornica dođe kao poručena u trci za njen četvrti mandat na čelu Vlade. Zgodne fotografije i susreti sa svjetskim liderima pomoći će joj da u zaborav padnu nespretni manevri iz prethodnih sedmica – poput nejasnog držanja oko “braka za sve”. Merkelova je najavila teške razgovore kao i da će tvrdo zastupati evropsku poziciju prema SAD i u klimatskoj politici. Ka njoj su usmjerena velika očekivanja jer je nemali broj ljudi smatra “posljednjom braniteljkom slobodnog svijeta”, kako ju je nazvao Njujork tajms.
G20 je važno gradilište kineskih geopolitičkih ambicija. Peking želi da zauzme još značajniju ulogu u međunarodnoj zajednici, ali prije svega da podsjeti partnere na to kako kinesko rukovodstvo zamišlja slobodnu trgovinu u svijetu. Kina živi od izvoza, ali joj zbog djelimično zatvorenog tržišta zapadne zemlje još odbijaju status tržišne privrede. Neugodno bi moglo da bude kada se dođe do pitanja Sjeverne Koreje – Kina se jeste priključila sankcijama, ali ih ne sprovodi sasvim. S druge strane, povlačenjem SAD iz klimatskog sporazuma, najmnogoljudnija zemlja svijeta dobija na značaju jer je ogromni zagađivač koji tvrdi da će se držati dogovorenog u Parizu.
Indijskom premijeru Narendri Modiju takođe dobro dođe samit u Hamburgu. Pokušaće da dobro proda ekonomske reforme koje sprovodi njegova vlada. Jednim okom će Modi gledati ka domaćoj javnosti gdje očekuje političke poene. Tu je ključan susret sa predsjednikom Kine Sijem Đinpingom – dvije zemlje imaju hroničnu svađu oko granice, ali žele da pošalju pozitivan signal kada su u pitanju ekonomski odnosi.
Za turskog predsjednika Redžepa Erdogana je apsolutni prioritet borba protiv terorizma – to jest protiv onog što on naziva terorizmom. Tražiće od drugih članica NATO da obustave isporuke oružja kurdskim jedinicama na sjeveru Sirije, dok će od Trampa tražiti izručenje propovjednika Fetulaha Gulena čiju mrežu krivi za podrivanje turske države i neuspjeli pokušaj puča prošle godine. Erdogan je htio da govori pred sunarodnicima u Hamburgu, ali mu to nije dozvoljeno zbog čega je ponovo osuo drvlje i kamenje po Njemačkoj.
Saudijski kralj Salman je zakupio cio hotel “Četiri godišnja doba” u kojem su preduzete čak i građevinske izmjene – a onda je otkazao dolazak. Razlog je aktuelni konflikt sa Katarom. Ne dolazi ni njegov sin, prestolonaslednik Mohamed bin Salman. Delegaciju u Hamburgu zato predvodi jedan ministar. Izgleda da Rijad ima pametnija posla od samita G20.
Mišel Temer, brazilski predsjednik, najprije je otkazao dolazak bez ikakvog obrazloženja. Ali će ipak doći. To dobro ilustruje politički haos koji trenutno vlada u Brazilu. U Hamburgu će zato predsjedniku biti najvažnije da demonstrativno stavi do znanja da je sve tobože u redu. Prošle sedmice je Temer zbog sumnje na korupciju postao prvi predsjednik u istoriji zemlje protiv kojeg je podignuta optužnica tokom trajanja mandata. Dobro o njemu misli još samo između pet i sedam odsto Brazilaca. Jedino čemu u toj situaciji može da se nada jeste privlačenje novih stranih investitora.
Jedina afrička članica G20 nalazi se u dubokoj krizi. Predsjednik Jakob Zuma bori se sa najvećom stopom nezaposlenosti od svih zemalja ovog kluba, domaća valuta je pod jakim pritiskom. Povoljno je što bi Afrika trebalo da bude važna tema samita. Nade se polažu u inicijativu Compact with Africa koja treba da bude pokrenuta kao dodatni mehanizam, uz postojeću razvojnu pomoć. Cilj je privlačenje investicija na ovaj kontinent. Biće riječi i o Agendi 2030 Ujedinjenih nacija čiji su ciljevi održivi razvoj i rješenje globalne izbjegličke krize.
Izvor: Dojče vele