Međutim, njemački mediji upozoravaju da stvari nisu ni izbliza sigurne, jer se Partija zelenih pod motom “Nijedna zemlja za Rome nije sigurna. Srušimo zakon o sigurnim zemljama” žestoko protivi odluci njemačke vlade da pomenute zemlje dobiju sigurni status.
Ukoliko bi odluka bila izglasana, aplikacije za azil iz BiH bile bi riješene po kratkom postupku, čime bi nestao motiv lažnih azilanata da u Njemačkoj azil traže zbog atraktivnih socijalnih davanja tokom boravka u ovoj zemlji.
Partije vladajuće koalicije u Njemačkoj – CDU i SPD – vrše žestok pritisak na pokrajinske vlade u kojima glavnu riječ imaju zeleni da popuste i dozvole da Bundesrat izglasa pomenutu odluku. Ako zeleni ne popuste, BiH, Srbija i Makedonija neće postati sigurne zemlje i problem sa lažnim azilantima bi se mogao dalje nastaviti.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima BiH za praćenje vizne liberalizacije i sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH, ističe da se BiH nada da će Njemačka usvojiti odluku o proglašenju BiH sigurnom zemljom.
“Trenutno bilježimo blago povećanje broja lažnih azilanata iz BiH, ali vjerujemo da će vrlo brzo u Njemačkoj početi važiti nova legislativa i da će nakon toga ti brojevi rapidno pasti”, izjavio je Dautbašić.
On je istakao da Monitoring tim u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj odlazaka lažnih azilanata jeftinim letovima iz BiH, za razliku od ranijeg perioda, kad su kao prevozna sredstva prevladavali autobusi i privatna vozila.
Dodao je da BiH poštuje Odluku o viznoj liberalizaciji i da je ove godine poslala četiri redovna dvomjesečna izvještaja Evropskoj komisiji, što proističe iz obaveze o viznoj liberalizaciji.
“Imamo i intenzivnu bilateralnu komunikaciju, ne samo sa Njemačkom nego i sa drugim zemljama, ali je najintenzivnija komunikacija sa Njemačkom, jer u toj zemlji trenutno imamo najveće probleme”, naglasio je Dautbašić.
Zanimljivo je, međutim, da Evropska služba za spoljne granice (FRONTEX) ni sa proglašenjem BiH, Srbije i Makedonije sigurnim zemljama ne očekuje da će problemi potpuno nestati.
Ističu da će se dio azilanata odlučiti za zamjene ili uništavanje njihovih biometrijskih pasoša, kako ih ne bi mogli identifikovati sa zemljom iz koje dolaze.
U tom slučaju, očekuje se da će pogranični organi u zemljama šengena na graničnim prelazima i aerodromima pooštriti kontrole i zemlju porijekla utvrđivati na osnovu voznih karata i pasoša koje predaju na terminalima.
Podaci do kojih su “Nezavisne” došle iz Brisela pokazuju da je od početka godine do avgusta iz BiH u zemljama šengena azil tražilo 3.587 ljudi, od čega je u Njemačku otišla 3.091 osoba. U odnosu na isti period lani, povećanje lažnih azilanata iz BiH u Njemačkoj iznosi 40 odsto.
U julu je, kako ističu, 44 odsto svih azilanata bilo iz Srbije, 21 odsto iz Albanije, 17 odsto iz BiH, 14 odsto iz Makedonije i samo četiri odsto iz Crne Gore.
Jedina dobra vijest, dodaju, je ta da je broj protjeranih nakon odbijanja azila povećan i da se omjer podnošenih zahtjeva i protjeranih osoba približava omjeru 1:1.
Istakli su, takođe, da je samo u posljednjem mjesecu iz zemalja šengena protjerano 938 lažnih azilanata.
U izvještaju je navedeno da je samo u julu iz balkanskih zemalja bilo čak 4.618 zahtjeva za azil, što je povećanje od 38 odsto u poređenju sa prethodnim mjesecom.
Iz Srbije je uvećan broj zahtjeva za azil u zemljama šengena za 64 odsto u poređenju sa junom, a iz BiH u istom periodu za 55 odsto.
Od svih balkanskih zemalja, Srbija je i dalje u vrhu, jer na nju otpada 44 odsto svih podnesenih zahtjeva.
Podatak koji isto tako brine je da je u prvih sedam mjeseci 2014. dvostruko više balkanskih azilanata nego u istom periodu prethodne godine.
Azilanti iz BiH od januara do avgusta:
Belgija 55
Švajcarska 88
Njemačka 3.091
Luksemburg 73
Švedska 280
Ukupno 3.587
/nezavisne