Oštro kritikujući Atinu zbog kršenja Dablinskog sporazuma, Kurc je u intervjuu agenciji APA rekao da države Zapadnog Balkana ne smiju biti zapostavljene ni kada je riječ o pitanju izbjeglica, a često se, dodao je, to događalo i u drugim oblastima.
Austrija je, prema njegovim riječima, posebno aktivna da se zemlje Balkana zadrže na agendi EU.
– Niko tako dobro kao Austrija, koja je susjedna zemlja, ne zna da svaka nestabilnost na terenu, svaki konflikt, ne samo da može imati negativne posljedice po našu privredu i radna mjesta već i našu bezbjednost – upozorio je šef diplomatije Austrije.
Stoga, objašnjava, važi pravilo da kada se pomaže državama Zapadnog Balkana pomaže se i austrijskoj perspektivi.
– Zbog toga će Beč učiniti sve kako bi države regiona što bolje podržao prilikom njihovog približavanja EU – precizan je Kurc.
Smatra da situacija u državama Zapadnog Balkana nije tako crna.
Tačno je, kaže, da je problema bilo u Makedoniji, da nema daljeg pozitivnog razvoja u Bosni i Hercegovini, ali da, kada se pogleda napredak u Srbiji i reforme koje su sprovedene, može se reći da je Srbija na dobrom putu.
– Mišljenja sam da postoji približavanje između država koje su još prije par decenija bile u sukobu. To je nešto veoma pozitivno. Ako na Samitu o Zapadnom Balkanu ostvarimo nadregionalne infrastrukturne projekte, ako postignemo da granice bude jasno definisane, onda su to ponovo koraci koje ne treba umanjivati – kazao je Kurc.
Ukoliko, međutim, Evropska unija na države regiona bude gledala sa visine i ukine im perspektivu, postoji opasnost da se neka od zemalja okrene, upozorio je šef austrijske diplomatije.
Opasnost vidi i u tome da se, kako je rekao, u BiH, ali i na Kosovu snažno podrže radikalne islamističke grupacije, sa ciljem da se usred Evrope uspostave ispostave tih grupacija.
– To je neposredna bezbjednosna prijetnja za nas kao susjeda. Zbog toga je potrebna ne samo evrospka perspektiva, već jasno djelovanje protiv toga – rekao je Kurc istakavši da je saradnja sa državama regiona u borbi protiv Islamske države i radikalizacije neophodna.
Govoreći o izbjeglicama sa Bliskog istoka, Kurc ponavlja da nije bio iznenađen odlukom Mađarske da podigne zid jer, kako je rekao, u EU ne postoji jedinstveni prilaz problemu.
Zato su države natjerane da samostalno preduzimaju mjere.
Upitan da li će taj zid između Mađarske i Srbije smanjiti broj izbjeglica ka Austriji on je rekao da to može biti slučaj da ova ruta bude teža za izbjeglice i posebno krijumčare.
Kurc je optužio Atinu da krši Dablinski sporazum i sva druga pravila u oblasti politike prema azilantima.
Unutar EU, prema Kurcu, je problem što nisu sve države pogođene talasom azilanata, i zbog toga postoji nedovoljna svijest za ovaj veliki izazov.
Neophodno je, kaže, uspostaviti svijest da je ova kriza ekstremni izazov, koji nijedna zemlja sama ne može riješiti, i koja ugrožava mnogo onoga što se poznaje i cijeni u Evropi.
– Evropa bez granica unutar Šengenskog prostora definitivno postoji samo na osnovu dobrih spoljnih granica, a ako te spoljne granice ne budu dobro obezbjeđivane onda je i ta ideja u opasnosti – poručio je Kurc.
Ističe, da je pod hitno potrebno dobro obezbjeđivanje spoljne granice u Grčkoj, te pojačavanje borbe protiv krijumčara ljudi na zapadno-balkanskoj ruti.
– Bio sam u Makedoniji i vidio sam kako grčka strana izbjeglice više ni ne dovodi u Atinu kako bih ih barem teoretski registrovali, već se brodovima direktno prevoze u Solun, luku najbližu makedonskoj granici, kako bi što prije napustili zemlju – rekao je.
Apsurdnim smatra to da, kako je rekao, na našem kontinentu izbjgelice masovno iz jedne zemlje EU bježe u državu koja nije članica.
Za šefa austrisjke diplomatije je neprihvatljivo da se izbjeglice samo propuštaju dok ne stignu u države destinacije kao što su Austrija, Njemačka i Švedska.
Stoga se zalaže za zajedničko evropsko djelovanje i izražava nadu da će Samit o zapadnom Balkanu biti dalja šansa da se stvori svijest u Briselu da ne postoji samo ruta preko Italije, već i preko zapadnog Balkana.