Koštunjavo voće je grupa namirnica koja predstavlja odličan izvor antioksidanasa, vitamina i minerala. Uz svakodnevnu kvalitetnu i izbalansiranu ishranu doprinosi očuvanju i poboljšanju zdravlja. Koštunjavi plodovi (orah, badem, lješnik, indijski orah, pistaći, brazilski orah) spadaju u zdrave gricklice.
Naučna istraživanja dovela su do rezultata da konzumiranje koštunjavih plodova dovodi i do gubitka kilograma, te da koštunjavo voće poboljšava zdravlje srca i mnogo je bolja opcija od žitarica. Ove namirnice su i čistači krvotoka. Glavna snaga koštunjavog voća je što sadrži aminokiselinu L-arginin, te pruža mnogobrojne benefite za osobe koje imaju srčana oboljenja ili osobe s povećanim rizikom od oboljenja.
ORAH
Utiče na čišćenje krvi, kao i liječenje plućnih bolesti, crijeva i jačanje mišića. Jezgro sadrži 65 odsto ulja, uz 15 odsto vrijednih ugljenih hidrata, bjelančevine, fosfor, magnezijum, vitamine B i C, gvožđe. Posebno zanimljiva činjenica je to što orah, uz soju, najbolje može da zamijeni meso. Nalazi se u grupi uljarica, a vegetarijanci puno koriste orah zbog količine masti i proteina.
BADEM
Mogu se naći dvije vrste, slatki badem i gorki badem. Prvopomenuti se jede sirov, pržen ili se prerađuje za proizvodnju bademovog maslaca, ulja i mlijeka. S druge strane, gorki badem je otrovan i služi samo za proizvodnju esencijalnog ulja. Badem je vrlo bogat bakrom, magnezijumom, fosforom, gvožđem, kalcijumom i cinkom. Vrlo je moćan antioksidans, koji ima sposobnost snižavanja holesterola. Velika količina mangana i bakra utiče na čuvanje nerava i endokrinog sistema. Održavaju čvrstinu i zdravlje kostiju. Isto tako pružaju osjećaj sitosti.
LJEŠNICI
Veoma povoljno utiču na naš organizam. Satkani su od sastojaka koji štite srce i krvne sudove. Energetski su veoma vrijedna namirnica, zbog čega je veoma zastupljena među mladima i sportistima. Kada se ukloni ljuska, na jezgru se nalazi tanak smeđi omotač, koji sadrži korisne polifenole. Samo jezgro sadrži 60 odsto masnoće, to su konkretno nezasićene masne kiseline, poželjne u ishrani. Najbolje ih je grickati u svježem stanju. Preporuka za dnevni unos koštunjavog voća je oko 30 grama.
BRAZILSKI ORAH
Zatvoreni su u krutoj ljusci. Njegova glavna snaga leži u velikoj količini selena, a on se nalazi u veoma malo namirnica. Selen podstiče rad štitne žlijezde, omiljen je među poklonicima vegeterijanske i veganske ishrane. Snažan je antioksidans, koji usporava propadanje ćelija, time usporava i starenje organizma. Ovaj plod sadrži vitamin E, kao i vitamin B. U brazilskom orahu mogu se pronaći fosofor, magnezijum, kalcijum, gvožđe i bakar. Idealno je brazilski orah konzumirati kada je sirov.
INDIJSKI ORAH
Smatra se da šaka indijskog oraha pojačava lučenje hormona koji mozgu daju znak da je osoba sita, čime se kontroliše apetit. Veoma je bogat izvor polinezasićenih masnih kiselina i proteina, vitamina E, K i B1, kalijuma, magnezijuma. Svi oni su važni za zaštitu kardiovaskularnog sistema. Količina vitamina C čak je pet puta veća nego kod narandže. Preporučuje se da se umjesto ulja za salatu ubaci nekoliko indijskih oraha. Njegovo dejstvo je usmjereno protiv upala, ublažuje kašalj, smanjuje šećer u krvi, kao i povišen pritisak. Redovno konzumiranje smanjuje rizik za nastanak dijabetesa tipa 2.
PISTAĆI
Odličan su sastojak ukoliko želite da obogatite slana ili slatka jela. Vrlo su kalorični, 100 grama sadrži čak 557 kalorija. Imaju u sebi 50 odsto masti i po 20 odsto bjelančevina i ugljenih hidrata. Pored toga sadrže kalijum, gvožđe, magnezijum, vitamin E, C i A. Njihova zelena boja dolazi od luetina i zeaksantina, koji su veoma važni za vid. U sebi sadrže supstancu fitosterol, njihova sposobnost je upijanje holesterola iz drugih namirnica, zbog čega se dodaju pojedinim jelima. Koriste se kao zamjena za meso, zbog čega se nalaze na listi namirnica vegetarijanaca.
Izvor: Nezavisne novine