PRAG – Davanje statusa kandidata BiH jasan je politički signal da je EU svjesna važnosti davanja šanse zemljama regiona, ali je drugo pitanje da li su ove zemlje spremne da iskoriste ovaj pristup, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Češke, Martin Košatka.
Košatka je istakao da status kandidata treba shvatiti kao podsticaj reformama.
“Sada je na njima da pokažu da li će iskoristiti prednost svog statusa kandidata”, rekao je Košatka u intervjuu za portal “Evropski zapadni Balkan”.
On je istakao da je prioritet EU i dalje Zapadni Balkan, što je bio i prije početka ruske specijalne operacije u Ukrajini.
Košatka je rekao da u EU postoji zajednički osjećaj da se mora dati šansa zemljama Zapadnog Balkana, ali da “one moraju da urade svoj domaći zadatak” i da je jasno da se atmosfera promijenila poslije ruske operacije u Ukrajini.
“EU želi da pokaže da joj je zaista stalo do regiona. Ne radi se o teškom radu i dobrim rezultatima jednog predsjedavanja, već o opštoj volji EU. Ova volja je prisutna”, rekao je Košatka i dodajući da je primjer za to i davanje statusa kandidata BiH.
Košatka je dodao da je češko predsjedavanje EU bilo uspješno u pogledu Zapadnog Balkana, jer su ostvarena tri glavna cilja.
“Prvi je bio da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Drugi je bio odlučivanje o liberalizaciji viznog režima za Kosovo, a treći davanje statusa kandidata BiH”, rekao je Košatka, čija zemlja završava šestomjesečno predsjedavanje EU.
Govoreći o Srbiji, Košatka je podsjetio da je jedan od ciljeva češkog predsjedavanja bilo otvaranje pregovaračkog poglavlja sa Beogradom, ali da se to na žalost nije dogodilo i da o tome nije bilo prave debate.
“Naravno, uvijek imate neke tehničke rasprave. Ali, da budemo iskreni, atmosfera nije pogodna za otvaranje novih poglavlja sa Srbijom”, rekao je Košatka.
On je rekao da postoje tri glavne prepreke u slučaju Srbije.
“Prvo, nema napretka u oblasti vladavine prava. Drugo, nema napretka u dijalogu Beograda i Prištine. I treći je veoma nizak stepen usklađenosti srpske spoljne politike sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Ovo je veliki problem koji postaje sve veći i veći”, rekao je Košatka.
On je dodao da je taj problem prije izvjesnog vremena bio skoro sekundaran u odnosu na prethodna dva, ali da je sa ruskom vojnom intervencijom u Ukrajini to postalo pitanje principa.
“EU će sada insistirati na tom usklađivanju”, rekao je Košatka i dodao da će vladavina prava “ostati velika prepreka na evropskom putu Srbije”.
Govoreći o samoproglašenom Kosovu, Košatka je podsjetio da je Priština 15. decembra predala aplikaciju za kandidatski status u EU i da nije bilo vremena da se uradi nešto više osim da se ambasadori zemalja članica EU obavijeste o tome.
“Tokom predstojećeg predsjedavanja Švedske može se očekivati da započnu konsultacije sa državama članicama”, rekao je Košatka.
Švedska, naredna predsjedavajuća EU, definisala je četiri cilja svog predsjedavanja – očuvanje evropskog jedinstva i jačanje bezbjednosti, zelena tranzicija i energetska politika, jačanje evropske konkurentnosti i očuvanje i važnost evropskih vrijednosti, demokratije i vladavine prava.