Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je da Berlinski proces deceniju nakon uspostavljanja nije dao ni očekivane, ni željene rezultate i ukazao da, iako su napravljeni određeni pomaci, ova platforma nije izrodila proširenje “evropske porodice”, budući da proteklih 10 godina nijedna zemlja regiona nije ušla u EU.
Košarac je naglasio da, za razliku od Berlinskog procesa, Otvoreni Balkan je jedina regionalna inicijativa čiji su rezultati nesporni, konkretni i vidljivi, posebno sa aspekta privrede.
– Procjene govore da je od formiranja Otvorenog Balkana, ukupna razmjena zemalja članica Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije povećana za 25 odsto. Trgovina između Srbije i Sjeverne Makedonije povećana je čak za 50 odsto, a između Sjeverne Makedonije i Albanije za 40 odsto – naveo je Košarac, koji je i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara.
Takođe, naglasio je, podaci pokazuju da je u određenim slučajevima vrijeme za izvoz-uvoz prehrambenih proizvoda skraćeno i do 50 odsto, a da su direktni troškovi taksi i naknada smanjeni i do 80 odsto.
Prema njegovim riječima, sporazumi u okviru Otvorenog Balkana dali su velike benefite za zemlje članice ove inicijative, ostvarujući iskorake u regionalnoj saradnji.
On je naveo da su uvedene zelene trake, uklonjen je veliki broj necarinskih barijera, usaglašene fitosanitarne kontrole, a jedan od najvećih rezultata je sloboda kretanja radne snage.
– Kada pitate privrednike o Otvorenom Balkanu, njima je sasvim jasno kakve benefite donosi ova inicijativa, za razliku od Berlinskog procesa, koji ni nakon deceniju postojanja nije odgovorio na ključne izazove. Zato je važno da se orijentišemo na inicijative koje odmah daju vidljive rezultate. Nažalost, dio političke strukture iz FBiH isključivo iz politikantskih razloga i dalje kontaminira pitanje članstva BiH u Otvorenom Balkanu i drže kao taoce privrednike i Srpske i FBiH – istakao je Košarac.
On je poručio da Srpska ostaje posvećena evropskom putu, ali nikada nećemo pristati da se u tom procesu odreknemo njenog ustavnog kapaciteta i nadležnosti.
– Poštujući značaj tržišta EU, naš stav je da je neophodno pratiti svjetske trendove i razmatrati mogućnosti otvaranja novih tržišta za naše privrednike. S tim u vezi, smatramo da bi politički mudro i na korist privrede bilo članstvo u Briksu, s obzirom na značaj ove inicijative u globalnim finansijskim i trgovinskim odnosima – ukazao je Košarac za Srnu.
On je naveo da osim Rusije, Brazila, Indije, Kine i Јužne Afrike, od početka ove godine Briksu su se pridružili Egipat, Etiopija, Iran, UAE i Saudijska Arabija, a novi talas proširenja ove inicijative očekuje se na narednom samitu u Kazanju krajem oktobra.
– Ponosni smo na činjenicu da će ovom događaju prisustvovati i predsjednik Srpske Milorad Dodik. Srpska je već napravila iskorak, potpisujući protokol o saradnji sa ruskom republikom Tatarstan, pokazujući opredijeljenost za saradnju, veću spoljnotrgovinsku razmjenu i otvaranje novih tržišta – zaključio je Košarac.
(Srna – Foto: Arhiva)