Kao primjer naveo je kako konzumiranje velikih količina gaziranih pića može biti znak općenito nezdrave prehrane.
Ispitanici su popunjavali upitnike o svojoj prehrani, stilu života, obrazovanju, pušenju, konzumaciji alkohola i fizičkoj aktivnosti. Iz ispitivanja su isključene osobe koje su oboljele od karcinoma, srčanih bolesti i dijabetesa.
U istraživanju je učestvovalo tačno 451.743 osoba prosječne životne dobi od 51 godine. Tokom 16 godišnjeg istraživanja umrlo je 41.693 ispitanika.
Kad su naučnici proučili njihove podatke, uzeli u obzir faktore koji bi mogli povećati rizik od prijevremene smrti, poput indeksa tjelesne mase i pušenja utvrdili su da su ispitanici koji su konzumirali dvije ili više čaša zaslađenih gaziranih napitaka dnevno imali 17 posto veće izglede od rane smrti u poređenju s onima koji su konzumirali manje od jedne čaše tih gaziranih pića mjesečno.
Oni koji su konzumirali dvije ili više čaša šećerom zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su osam posto veće izglede od ranije smrti s onima koji su pili manje od čaše mjesečno, a oni koji su konzumirali dvije ili više čaša umjetno zaslađenih gaziranih pića dnevno imali su 26 posto veće šanse ranije umrijeti u odnosu na one koji su konzumirali manje od čaše umjetno zaslađenih gaziranih napitaka mjesečno.
“Oni koji su pili mnogo gaziranih pića imali su viši indeks tjelesne mase i imali su veći izgled da su pušači. Statistički smo uzeli u obzir u našim analizama Indeks tjelesne mase, pušenje i druge rizike smrtnosti koji su mogli utjecati na naše rezultate no veza je ostala. No ne možemo isključiti mogućnost da su ti faktori utjecali na naša otkrića stoga ne možemo tvrditi da su otkrivene veze uzročno-posljedične”, kazao je Murphy.