Ukupno 11 poslanika stranaka sa sjedištem u Sarajevu, odnosno jedna četvrtina u domu, od Ustavnog suda BiH zatražilo je ocjenu ustavnosti nekoliko članova akta po kome funkcioniše Predstavnički dom.
Zahtjev je podnesen na samom kraju prošlog mandata PS BiH, a Ustavni sud BiH je sada zatražio od Predstavničkog doma da se izjasni, kao strana u ovom postupku. Dopis Ustavnog suda bio je na dnevnom redu jučerašnje sjednice Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma.
Konkretno osporavaju odredbu koja kaže da komisije od svojih članova biraju predsjedavajućeg, prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg, te da oni treba da budu iz tri konstitutivna naroda. Takođe, osporavaju istu takvu odredbu koja se odnosi na zajedničke komisije oba doma.
Dalje, smeta im i odredba koja se odnosi na glasanje u komisijama, koja kaže da glasanje mora da uključuje bar po jedan glas predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.
Poslanicima sarajevskih stranaka smeta i odredba koja se odnosi na odlučivanje u zajedničkoj komisiji koja se formira od parlamentaraca iz oba doma, za usaglašavanje teksta zakona usvojenog u različitom tekstu. Ona sada kaže da je za usaglašavanje potrebna većina glasova koja uključuje predstavnike sva tri naroda.
U čemu su parlamentarne komisije važne? One, između ostalog, dostavljaju mišljenje Ustavnom sudu BiH, razmatraju pitanja rada institucija BiH nadležnih za pitanja međunarodnih odnosa i spoljnih poslova, pitanja koja se odnose na Centralnu banku BiH, obavljaju nadzor nad zakonitošću rada OBA BiH, daju mišljenja za imenovanja čelnih ljudi agencija, razmatraju zakone prije nego što dođu na dnevni red sjednica parlamentarnih domova…
– S obzirom na ove i mnoge druge nadležnosti, uključujući njihove nadležnosti prema mnogim institucijama BiH, jasno je da može doći do spora „između institucija BiH, čiju bi ustavnost Ustavni sud BiH bio nadležan da ocjenjuje“, a uzimajući u obzir diskriminaciju poslanika koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda po pitanju rukovodstva i vrijednosti glasa u tim komisijama – piše u obrazloženju inicijative.
Ukratko, smatra se da je poslanicima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, ili koji se uopšte nacionalno ne izjašnjavaju, onemogućeno da budu birani u rukovodstvo komisija, a njihov glas se smatra manje vrijednim. Apelanti Ustavnom sudu BiH tvrde da je to diskriminacija po nacionalnoj osnovi.
Dakle, ako bi osporene odredbe Poslovnika bile proglašene neustavnim, prilikom glasanja u parlamentarnim komisijama više ne bi bilo važno da li ono uključuje glasove svakog od tri naroda, ni da li je rukovodstvo komisija sastavljeno od predstavnika Srba, Bošnjaka i Hrvata.