BANJALUKA – Bankarski sektor u Republici Srpskoj i BiH je izuzetno likvidan, a vraća se i povjerenje građana u banke jer rastu depoziti.
To je jedna od ključnih poruka predstavnika regulatora bankarskog sektora u BiH na trećoj poslovnoj konferenciji “Dday”, sa koje je stigla i najava da bi uskoro trebalo da se krene sa realizacijom liberalizacije platnog prometa, koja bi konkretno značila da bi građani ubuduće svoje račune mogli plaćati i van banaka ili pošte.
Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS, kazao je da je bilo riječi o ekonomskim (finansijskim) izazovima koji su pogodili BiH, ali i region, te šta su do sada regulatori preduzeli kako bi se stabilizovala situacija pogođena inflacijom, krizom javnog i privatnog duga, rastom troškova života te korona krizom.
“Bankarski sektor je jako likvidan, dobro kapitalizovan i zaista profitabilan i siguran”, naglasio je Šuput.
On je podsjetio da su Agencija za bankarstvo RS i Agencija za bankarstvo FBiH prošle godine donijele odluku o tome da ograniče rast kamatnih stopa preko određenog nivoa u bankama, što je, kaže, bilo od velike koristi.
“Mi ne možemo da utičemo na kreditnu politiku u bankama, ona je liberalna, banke mogu da podignu kamatne stope koliko žele, ali je naša odluka išla u pravcu da teret krize koja je nastala prošle godine, a vidi se ove godine, ne bude samo na građanima ni privredi, već da teret podnese i banka”, rekao je Šuput.
Iz Agencije su se posebno osvrnuli na to da je nakon krize sa Sber bankom došlo do značajnog rasta depozita građana u bankama, što znači da se povjerenje vraća. Ono što stiže kao najava jeste i liberalizacija platnog prometa, koja će, prema riječima nadležnih, donijeti brojne pogodnosti i manji pritisak na banke.
“To će uskoro biti i kod nas na sjednici Ministarstva. Mislim da treba da se ugledamo na region, Srbiju i Hrvatsku. Tamo nisu samo banke koje rade platni promet. U Srbiji to rade mjenjačnice, u Hrvatskoj možete otići na benzinsku pumpu i platiti sve račune. Mislim da će ta evropska liberalizacija koja slijedi tražiti od nas da se prilagodimo i da radimo tu priču. Kada se to desi, budite sigurni da će naknade da padaju. Mislim da i banke to razumiju i to očekuju jer je ogroman pritisak na bankama, na ljude koji rade na šalterima”, pojasnio je Šuput.
Slično je poručio i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBiH), naglasivši da će regulatori imati tu obavezu da će dovesti do toga da i drugi, osim banaka, mogu da rade platni promet.
Kao jedno od ključnih pitanja koje je zanimalo novinare istaklo se i šta nadležni misle o preporukama MMF-a koje se odnose na smanjenje plata u javnom sektoru i podizanje kamata. Stav regulatora po tom pitanju je da su to samo preporuke i da u ovom trenutku nije dobro da se radi na tom pitanju.
“Zato što će kratkoročno doći do povećanja profitabilnosti banaka, ali će udariti na standard građana i privrede. Mislim da su banke dobro shvatile preporuke regulatora i mislim da će preporuka MMF-a ostati preporuka”, dodao je Šuput.
Govoreći o dodatnim problemima u finansijskom sektoru, Šuput je napomenuo da ga posebno zabrinjava smanjena kreditna aktivnost banaka prema privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima i realnom sektoru.
“Ne može sve da se bazira samo na kreditima građana, tzv. keš kreditima. Takođe, vidimo da je stagnacija za kreditima građana za kupovinu stambenih jedinica. Sve to ukazuje da banke moraju da se okrenu kreditiranju privrede”, naveo je on.
Njegove riječi potvrdili su i bankari, koji navode da je i dalje veća potražnja za potrošačkim kreditima. Isto tako, navode da je inflacija imala veliki uticaj na BiH, te da oni podržavaju reakcije i mjere koje su predložili regulatori.
Među problemima na koje su regulatori upozorili jeste i vlasnička struktura u Republici Srpskoj, za koju smatraju da mora biti otvorena, jer je sada slučaj da se vlasnici domaćih kompanija radije odlučuju da ugase firmu nego da nečiji drugi kapital uključe u taj proces i spasu kompaniju.
“Mi imamo slučaj da ovdje privredna društva završavaju svoj vijek i da nestaju. Moramo da radimo na kulturi akcionarstva, kulturi korporativnog upravljanja, moramo da shvatimo da je zemljama kojima mi težimo akcionarska politika dio edukacije i da se ova bankocentričnost koja vrijedi u BiH smanji. Činjenica je da se na ovom prostoru pojavljuju nove ideje, a da sredstva budu samo u bankama. To ne mora više biti tako, novac postoji i van banaka. Mi smo spremni sa kompletnim propisima o takvim vidovima poslovanja”, pojasnio je Ognjen Mihajlović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS.
Konferenciju “Dday” otvorio je ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić, koji je poručio da Vlada mora da ima sluh prema poslovnoj zajednici, ali i prema građanima, te izrazio spremnost za izmjenu zakonskih rješenja, prvenstveno u oblasti nekretnina.
“Razgovaraćemo i s bankama da idemo s manjim kamatama prema sektoru turizma kako bismo dodatno razvijali taj sektor”, naveo je Šulić.