Komšić i DŽaferović neće u Brisel, jer se nadaju pomoći Amerikanaca

Naime, Han je uputio neformalni poziv za sastanak trojici članova Predsjedništva s ciljem da pomogne oko formiranja vlasti BiH. Međutim, uslijedila je ekspresna, usaglašena odbijenica hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, koju Han očigledno nije očekivao na kraju aktuelnog mandata.

Umjesto prihvatanja razgovora, Komšić i Džaferović su od Hana tražili da svojim autoritetom utiče na srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da prihvati njihov „kompromisni“ prijedlog. Taj kompromis glasi da se novi predsjedavajući Savjeta ministara BiH obaveže da u roku od 30 dana u NATO pošalje famozni godišnji nacionalni plan ANP, a ako to ne uradi, ANP bi put Brisela proslijedio predsjedavajući Predsjedništva BiH, dakle Komšić. Takav prijedlog je od ranije nepihvatljiv za Dodika, koji je najavio da će se sam odazvati pozivu Johanesa Hana.

Podsjećamo, lideri SNSD Milorad Dodik, SDA Bakir Izetbegović i HDZ Dragan Čović, u organizaciji odlazećeg šefa Delegacije EU u BiH Lars-Gunara Vigemarka, potpisali su 5. avgusta Principe za formiranje vlasti na nivou BiH, čiji je rok važenja istekao nakon mjesec dana.

Može li pokušaj EU da razgovore podigne na viši nivo ovaj put uroditi plodom, naročito u trenutku kada na čelo EU dolaze nova administracija? Naime, buduća predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen bi svoj prijedlog komesara i njihovih zaduženja trebalo da predstavi 9. ili 10. septembra.

Politički analitičar iz Banjaluke Aleksandar Savović kaže da Komšićeva i Džaferovićeva odbijenica Hanu pokazuje da oni ne žele ponovo da sjednu za sto bez ANP i da ne namjeravaju da popuste.

– Što se tiče predstavnika EU, koliko vidim, oni insistiraju prvenstveno na formiranju vlasti, ne istrajavaju toliko na usvajanju i slanju ANP koliko Amerikanci. Kada je gospodin Vigemark okupio lidere da potpišu Principe za formiranje vlasti, već nakon par dana se znalo da će to pasti u vodu. Nije mi bila jasna uloga EU konkretno u tom procesu, kao što ni sada nije najjasnija. To je posljedica stanja unutar EU, koja sama ne zna šta joj je strategija prema Zapadnom Balkanu. Ukoliko se taj njihov pristup brzo ne promijeni, ako ne shvate koliko im je bitna BiH i ostale zemlje u regionu, moglo bi doći do upliva drugih sila, do sve većeg okretanja ka njima i prolongiranja krize – kaže Savović za Srpskainfo.Naglašava da su se politički lideri, koji pokušavaju da formiraju vlast, poslije izbora toliko udaljili sa zahtjevima da ne vidi na koji način bi se sada mogli dogovoriti.

– Ne vidim naznake da će neko popustiti i mislim da će ova agonija da se nastavi. Postoje tumačenja da se čeka Sabor SDA. Međutim, Bakir Izetbegović je jedini kandidat za predsjednika i ne vidim šta bi nakon toga moglo da se promijeni. Ali, bojim se da bi može doći do jačeg uključivanja međunarodnog faktora, što može da bude pogubno za RS i za građane ako bi se to desilo, pogotovo više faktora, s više strana – zaključuje Savović.

Aćimović: Više očekujem od SAD nego od EU

Bivši ambasador BiH u Belgiji Draško Aćimović smatra da je formiranje vlasti unutrašnje pitanje BiH koje je do sada moralo da bude riješeno, a da EU u ovom trenutku ne može mnogo pomoći.

– To je uglavnom odlazeća administracija EU. Mislim da će nova administracija zauzeti drugu poziciju, da će se stvari puno brže dešavati na području Zapadnog Balkana oko Nove godine i poslije. Stvari će uključivanjem SAD biti ubrzane u narednim mjesecima. Iskreno, više vjerujem da SAD mogu da pokrenu stvari unutar BiH nego EU – kaže Aćimović za Srpskainfo.

Srpska info