Poslanik NDP-a Momčilo Novaković ocijenio je da predloženi zakon nema ustavni osnov jer je to nadležnost entiteta i distrikta Brčko.
Novaković je dodao da bi naziv predloženog zakona trebalo preformulisati u prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u institucijama BiH.
Damir Arnaut iz SBB-a smatra da Prijedlog zakona o neradnim danima Savjetu ministara BiH treba vratiti na doradu zbog toga što nisu ispoštovani raniji prijedlozi u vezi sa rješavanjem ovog pitanja.
Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Aleksandra Pandurević izrazila je žaljenje što u predloženi zakon nisu uvrštene sugestije zbog kojih je u prethodnom mandatu dva puta bio obaran u Parlamentarnoj skupštini BiH.
“BiH je sekularna država i protiv sam toga da se 15 dana u godini zbog obilježavanja vjerskih praznika stavlja katanac na institucije”, naglasila je Pandurevićeva.
Na prijedlog vjerskih zajednica Savjet ministara BiH utvrdio je u septembru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, prema kojem bi zaposleni u institucijama BiH godišnje imali po pet plaćenih dana za obilježavanje vjerskih praznika.
Za pravoslavne vjernike neradni dani bili bi Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs, a za katolike Bogojavljenje, Tijelovo, Velika Gospa, Svi sveti i Božić.
Za muslimane su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram, te jedan dan po izboru vjernika povodom Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda.
Neradni dani za pripadnike judaističke vjere su u vrijeme praznika Sukot, Šavuot, Pasha, Roš Hašana /Nova godina/ i Јom Kipur /Dan pomirenja/, dok je za pripadnike ostalih vjera u BiH definisano da imaju pravo na pet plaćenih dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH, na predloženom je dnevnom redu sutrašnje sjednice Predstavničkog doma.