Kojić je rekao da zločin u Sijekovcu predstavlja prvi masovni zločin na području BiH, koji zaslužuje daleko veću pažnju od onog što je trenutno urađeno pred pravosuđem BiH.
On je istakao da, s obzirom da je u zločinu učestvovao značajan broj hrvatskih državljana, ne postoje pravne prepreke za procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine koji žive u Hrvatskoj, na osnovu protokola o saradnji u gonjenju počinilaca ratnih zločina između tužilaštva BiH i Hrvatske iz 2013. godine.
“Svaki komentar na svojevremenu izjavu glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića da je za ovaj zločin saznao iz medija je suvišan. Ta Salihovićeva izjava pokazuje kolika je želja Tužilaštva BiH da se državljani BiH procesuiraju pred domaćim pravosuđem, a da se za državljane Hrvatske kompletna dokumentacija ustupi hrvatskom Državnom tužilaštvu”, rekao je Kojić.
On je poručio da nadležni iz Republike Srpske neće prestati da upozoravaju na pokušaje da se o ovom zločinu govori samo kao o incidentu.
Ratni zločin nad Srbima u Sijekovcu kod Broda počinile su regularne oružane snage iz Hrvatske, uz pomoć paravojnih bošnjačko-hrvatskih jedinica iz BiH.
U prvom ratnom zločinu počinjenom na teritoriji BiH za sat vremena ubijeno je devet osoba, među kojima najviše članova porodica Milošević i Zečević, gdje su ubijeni očevi sa dva, odnosno tri sina.
U Sijekovcu je tokom 1992. godine ubijeno 46 lica, uglavnom žene, djeca i starci, od kojih je najmlađa žrtva bio Drago Milošević /17/, a najstarija Vaso Zečević /77/. Zapaljeno je 15 kuća, kao i crkva Svete velikomučenice Ognjene Marije.
Ova ubistva bila su signal svim Srbima u BiH kakva ih sudbina čeka ukoliko ne budu spremni da brane svoja ognjišta.
O uslovima u kojima su u to vrijeme živjeli Srbi na tom području svjedoči dokument, odnosno potvrda koju je potpisao komandant pozadine 101. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Ahmet Čaušević.
U dokumentu se potvrđuje pravo interventnog voda iz Zagreba da može da izvrši privođenje žena “u korist muškog pola”, dok je u slučaju opiranja dozvoljena upotreba sile.
Dokazni materijal o ovim zločinima predat je 22. maja 2002. godine haškim istražiocima, dok je Haški tribunal ovaj predmet 2006. godine ustupio Tužilaštvu BiH.