Kojić je naglasio da su bošnjački političari najdgovorniji što Revidirana strategija nije ranije usvojena.
“Bošnjaci su dvije godine opstruisali usvajanje Revidirane strategije na koju su vlade entiteta i Distrikta Brčko dale pozitivno mišljenje, odnosno saglasnost”, rekao je Kojić novinarima u Banjaluci.
On je naglasio da je, prije svega, SDA najveći krivac što Revidirana strategija nije ranije usvojena.
“Imali smo situaciju da Semiha Borovac, koja čak resorno nije ni nadležna skidala strategiju sa dnevnog reda, pa je to činio nekadašnji predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić, a sada Bisera Turković. Znači nama je potpuno jasno da smo zbog opstrukcije usvajanja te strategije izgubili dvije godine što je predug period, s obzirom na to da je od rata prošlo 25 godina i uvjeren sam da će zbog toga značajan broj počinilaca krivičnog djela ratnog zločina ostati neprocesuiran”, istakao je Kojić.
On je naveo da se u posljednjih 15 dana pojavio dokument, tačnije aneks B, čija je prvobitna verzija bila potpuno neprihvatljiva zato što je isključivala najveći dio strateških ciljeva i mjera zadatih u samoj strategiji.
“Međutim prethodnih 15 dana to je pitanje usaglašavano i sa predstavnicima EU. Ono što je važno za nas iz Srpske jeste da je dodatnim aneksom B ostala forma strategije onakva kakva je bila u važećem tekstu Revidirane strategije”, pojasnio je Kojić, dodavši da će se najprioritetnije rješavati najsloženiji predmeti ratnih zločina.
Prema njegovim riječima, u prvobitnoj verziji koju su prije 15 dana dostavili predstavnici bošnjačkih političara tražili su da prioritet imaju predmeti, odnosno lica iz kategorije A u skladu sa pravilima “Rimskog puta”, a te kategorije je određivao Haški trubunal.
“Ali tu je riječ o licima, a ovdje o predmetima i upravo ti najsloženiji predmeti će imati prioritet”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, i svi ostali strateški ciljevi i mjere o kojima je ranije govorio, a to jeste odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija kod donošenja obavezujućih uputstava i smjernica kroz rad nadzornog tijela u kojem će takođe biti predstavnik Srpske, su ostali neizmijenjeni.
On je naglasio da prioritet imaju najsloženiji predmeti pred Tužilaštvom u skladu sa kriterijumima za ocjenu složenosti predmeta.
“Značajan broj predmeta će biti prenesen na entitete i oni će se baviti manje složenim predmetima. Ostali su zadati rokovi da se do 2023. godine riješi najveći broj predmeta ratnih zločina, jer mislim da poslije te godine nije ni realno da ti predmeti budu riješeni ovako, na ovaj način, sistemski, već eventualno sporadično”, rekao je Kojić.
On je naveo da nije iznenađujuće da je strategija usvojena danas jer je u posljednjih 15 dana na tome rađeno, te dodao da nije osjetio nikakvu vrstu pritiska i da je Srpska ono što je zahtijevala popravljeno u aneksu B.
“Možda su bošnjački političari bili pod pritiskom jer zašto bismo to mi bili kada smo dvije godine tražili da se usvoji Revidirana strategija”, rekao je Kojić.
On smatra da sama Revidirana strategija mora da ubrza procese jer danas ima veliki broj predmeta po kriterijumima koji su u aneksu A ove strategije manje složeni, koji se nalaze pred Tužilaštvom i koje u skladu sa kapacitetima ne može da procesuira te predmete.
“To znači da će značajan dio, prema nekim procjenama to je više od 200 predmeta biti prebačen na entitetska tužilaštva i ona će dobiti u nadležnot da ih procesuiraju, za razliku od sadašnje situacije kada oni praktično nemaju predmeta za procesuiranje ratnih zločina”, rekao je Kojić i dodao da sama ta činjenica govori da će se ovaj proces ubrzati, što je i bio cilj usvajanja Revidirane strategije.
Savjet ministara danas je na vanrednoj sjednici usvojio Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, saopštio je ministar pravde u Savjetu ministara Josip Grubeša.
Revidiranu strategiju, o kojoj je danas glasano u drugom krugu, predložilo je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara.
BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.
Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, ali nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na nivou BiH, zbog čega je Savjet ministara u aprilu 2017. godine formirao radnu grupu koja je u maju 2018. godine dostavila Prijedlog revidirane strategije, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.