U domovima širom Srbije posljednjih dana uveliko rade grijalice, klime, kaloriferi, ali i šporeti na drva.
Do zvaničnog početka grijne sezone ostalo je još više od dvije nedjelje, a mnogi se pribojavaju da će im radijatori biti hladni, kao i da će biti restrikcija struje. Ove zime u opticaju će biti svi načini grijanja, a valja znati da čak i oni uređaji koji važe za velike potrošače mogu biti vaši saveznici u uštedi, ako se koriste tokom perioda kada je jeftinija struja. Jedno od najboljih rješenja su kaloriferi na plin, jer je on jeftiniji od struje. Nikako ne smijemo zaboraviti ni stari, dobri šporet na drva, ali je cijena ovakvog grijanja poskupjela 70% za godinu dana, što ga samim tim ne čini povoljnom alterantivom.
Grijanje na TA peć
Da bi TA peć zaista i bila ekonomična, neophodno je da se ona puni toplotnom energijom, odnosno da grijači rade samo dok je na snazi „jeftina struja“.
To znači da TA peć ne smije da bude isuviše mala za prostoriju koju grije, jer će kako da bi postigla željenu temperaturu, morati često da izduvava topli vazduh. Na taj način će se brzo potrošiti akumulirana toplotna energija, pa će biti potrebno dopunjavanje tokom četiri puta skuplje struje.
Kolika peć je neophodna za koliki prostor je veoma nezahvalno procjenjivati, jer mnogo zavisi od kvaliteta izolacije. Recimo da bi za stan od 60 kvadrata trebalo da su dovoljne tri TA peći ukupne snage ne manje od 10 kilovata. Kako bi TA peć uvijek radila kada je jeftina tarifa električne energije, savjetuje se i nabavka specijalnih tajmera koji omogućavaju automatsko uključivanje, tako da ne treba čekati ponoć da bi peć bila uključena. Nisu skupi, a olakšavaju život.
Agencija za energetiku je izračunala da dvije TA peći, snage po tri kilovata, za šest mjeseci grijanja stana potroše struju vrijednu 41.300 dinara (680 KM), ali samo ako se koristi jeftinija noćna tarifa. U Agenciji tvrde da je to dovoljno za temperaturu od 20 stepeni Celzijusa 16 sati na dan. Narano, opet sve mnogo zavisi od kvaliteta izolacije. Svako dopunjavanje peći tokom dana, korišćenjem skuplje struje, značajno uvećava troškove.
Grijalice
Govoreći o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve će grijalice dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije prilikom pretvaranja u toplotnu energiju je skoro 100%, te će grejalica potrošiti upravo onoliko kilovata koliko je deklarisana. Ovo pravilo ne važi za inverter klima uređaje (toplotne pumpe) koje za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplotne energije.
Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto manje ili nešto više od deklarisane snage. Takođe, potrošnju možete izmeriti tako što ugasite sve potrošače i upalite samo grejalicu na sat vremena i zapišete stanje brojila pre i nakon merenja. Uzmite u obzir da uređaji u stand-by modu (ugašeni televizor, frižider, wifi ruter) takođe troše nešto energije, ali će vam ova metoda dati odokativan rezultat potrošnje.
Pretpostavimo da grijalica koju ste nabavili troši tačno onoliko koliko piše na deklaraciji – 2000 W (2 kW). Bez obzira da li je vaša grijalica kalorifer, konvektor, uljni radijator, termoakumulaciona peć – ona će prostoru predati jednaku količinu toplotne energije – 2 kW * 1 h = 2 kWh.
Ukoliko grijalicu jačine 2 kW ostavite da radi punim intenzitetom neprekidno sat vremena, ona će potrošiti tačno 2 kWh. Cijena električne energije za domaćinstva u Srbiji, za vreme više dnevne tarife, iznosi za zelenu zonu (do 350 KV) 6,4 dinara po kW, za plavu zonu (do 1.600) 9,61, a za crvenu 19,22 dinara po kilovatu. Jednostavnom računicom dolazimo do zaključka da je grijalica za sat vremena potrošila 2 kWh što ćemo platiti od skoro 13 do skoro 40 dinara. Na računu za električnu energiju takođe postoji i fiksna naknada za mjerno mjesto, ali ona ne zavisi od mjesečne potrošnje.
Ukoliko grijalicu palite noću, kada je jeftinija struja, koristićete nižu dnevnu tarifu pa ćete cijenu kilovatčasa platiti otprilike upola manje.
Kalorifer
Kaloriferi su odličan izbor kada se radi o zagrijavanju manjih prostorija, mali su i lako ih je premiještati, što ih čini izuzetno praktičnim za upotrebu. Možete izabrati kalorifer na struju ili na plin, a obe varijante dolaze u najrazličitijim oblicima i veličinama. Kaloriferi su posebno praktični kada, tokom hladnih dana, želite brzo da zagrijete prostoriju u kojoj boravite.
Kaloriferi mogu biti i plinski. Iako su plinski kaloriferi manje uobičajen izbor, mogu se pronaći u različitim veličinama i različite snage rada. Plinski kaloriferi bolji su izbor u pogledu potrošnje, prvenstveno zbog toga što je cijena plina niža od cijene električne energije, a posebno su praktični za upotrebu na kampovanju, recimo. Kaloriferi su sigurne, ekonomične i praktične grejalice, jednostavne za upotrebu i efikasne u svojoj namjeni, piše Nova.
Klima uređaj
Prosječna klima troši oko 1 kW struje, a ovih dana, i to u terminu kada se struja obračunava po višoj tarifi, one rade i 10 sati, a često i više.
Na to koliko ona potroši struje utiče mnoštvo faktora – da li je nameštena da grije ili samo održava prosječnu sobnu temperaturu, zatim kolika je prostorija u kojoj ona radi i kolika spoljna temperatura.
Važan faktor je i izolacija objekta.
Primjer govori da ako klima radi 10 sati dnevno, potrošnja je 91,62 dinara. To je nekih 2.750 dinara mjesečno (45,8 KM). U slučaju da radi 12 sati, mjesečni trošak se penje na tačno 3.289 dinara (54 KM).
Da biste se osigurali da klima troši samo onoliko koliko mora, nije na odmet da provjerite u kom su stanju filteri i spoljna jedinica klime, jer u slučaju da su zaprljani, uređaju će biti potrebno više vremena da zagrije prostoriju.
S druge strane, struja se može uštedeti i kada se smanji temperatura. Samo na jednom sniženom stepenu može da se uštedi oko 3 odsto struje.