Zima je period kada nam u ishrani nedostaje svježe povrće bogato mineralima, vitaminima i drugim korisnim materijama.
Zbog toga su dvije salate, koje sada rastu, izuzetno cijenjene. Riječ je o matovilcu i klejtoniji koje su veoma otporne na izmrzavanje i mogu rasti tokom hladnih dana.
Matovilac je izvor vitamina C
Matovilac Valerianella locusta se smatra za najbolju zimsku salatu. Odlično podnosi niske temperature, a može rasti i kada je intenzitet osvijetljenosti veoma nizak. Ima veoma visok sadržaj vitamina C, orašast okus, nježne listove. U južnim krajevima može da raste na otvorenom, a na kontinentu će bolje odgovarati ako ga uzgajate prekrivenog folijom ili agroplatnom, u niskim tunelima ili plastenicima.
Obično se uzgaja kao jednogodišnja kultura, a sije se u kasnu jesen i rano proljeće. Sorte sa sitnijim sjemenom bolje podnose hladnoću, dok sa krupnijim bolje podnose toplotu i mogu da rastu sve do početka ljeta. Za sjetvu i sadnju birajte lokacije koje su osunčane ili polusjenu, zemljište treba da je dobro drenirano, blago kisele do neutralne reakcije. Sije se plitko, a nicanje traje do 12 dana. Za to vrijeme zemlja treba da je vlažna. Temperatura zemljišta za sjetvu treba da je do 15, maksimalno 20 ºC, u toplijem sjeme prelazi u stanje mirovanja. Posađenim biljkama odgovara malčiranje.
Beru se vanjski listovi, kao kod blitve ne diramo centar rozete. Puževi nanose najveću štetu i od njih ga treba čuvati.
Klejtonija donosi zdravlje na tanjir
Klejtonija Montia (Claytonia) perfoliata koju još zovu kubanski špinat, indijanska, bunarska ili rudarska salata, pa čak i portulak, su koristili rudari kao dopunu svoje oskudne prehrane tokom zime. Koristi se kao salata, a može se jesti i kad procvjeta. Na jugu se može uzgajati na otvorenom bez problema, dok je na kontinentu najbolje u niskim tunelima.
Nije previše zahtjevna. Kada je ostavite da procvjeta i donese sjeme, lako se samozasijava. Bogata je vitaminom C, i brojnim mineralima. Odlikuje se malim sadržajem nitrata po čemu se razlikuje od ostalog lisnatog povrća.
Može da se koristi u svježem stanju ili poput špinata – za variva, juhe i druga jela. Jestivi su listovi, stabljike i cvjetovi, a zatvoreni pupoljci mogu biti zamjena za kapare. Kada se odreže malo više od površine tla i ostavite netaknut centralni dio rozete, regeneriše se. Tako možete imati nekoliko berbi.
Ima protivupalno i antibakterijsko djelovanje i zbog toga je sve popularnija kao zimska salata. Odlična je i kod problema sa crijevnim parazitima, prenosi Agroklkub.
Nezavisne.com (Foto: Wikipedia)