Arheolozi iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valjevo i Istraživačke stanice Petnica, u saradnji sa speleolozima Društva istraživača “Vladimir Mandić Manda” iz Valjeva, otkrili su najveću poznoantičku pećinsku kolektivnu grobnicu u Evropi, u do sada nepoznatoj dvorani u Petničkoj pećini, rečeno je za Tanjug u Petnici.
Do ovog otkrića došlo je nakon višemjesečne suše i znatnog pada nivoa vode u podzemnom Aždajinom jezeru, koji je omogućio pristup dijelovima pećine koji do sada nisu bili istraživani i kroz koje protiče podzemni tok rijeke Banje, objasnio je Vladimir Pecikoza, arheolog u Petnici.
“Nakon uključivanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture Valjevo, odradili smo arheološka istraživanja unutar pećine i tamo smo otkrili za sada najveću pećinsku antičku grobnicu u Evropi”, kazao je Pecikoza.
Osim na Bliskom Istoku i u Izraelu, kada je riječ o tom periodu, ne postoje slične paralele sa onim što je pronađeno u Valjevu, kaže za Tanjug arheolog u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Valjevo Radivoje Arsić.
“Osim posuda koje su pronađene sa skeletnim ostacima, skoro smo sigurni da oni potiču iz perioda pozne Antike, odnosno perioda od IV do VI veka. Uradićemo analize kako bismo to potvrdili, jer može da dođe do neke omaške. Očekujemo da kada stignu rezultati analize, imaćemo potpuno precizne podatke o starosti te grobnice”, ističe Arsić.
Pronađeni su skeletni ostaci više od 20 osoba različitog uzrasta, od djece do odraslih, a utvrđeno je i da njihova tijela nisu ukopavana, već su ostavljena na stjenovitoj površini pećinskog kanala.
Vladimir Pecikoza, arheolog u Petnici kaže da je do ovog otkrića mislio da je Petnica jedno od najistraženijih tačaka u Evropi, ali, kako ističe, očigledno je ovaj nalaz pokazao da ona ima još skrivenih tajni.
“Na nama i na novim generacijama je da te tajne tek otkrivamo. Ovo istraživanje je od posebnog značaja zato što je okupilo sve relevantne istraživačke institucije u Valjevu, to je s jedne strane, a sa druge, ono što je najvažnije to je da su naš grad i Petnica pokazali izuzetan istraživački potencijal i ono što je sasvim sigurno je da je taj potencijal pun iznenađenja i da ga treba gajiti i negovati kako u Valjevu, tako i u Petnici”, poručio je Pecikoza.
Arheolozi za Tanjug objašnjavaju da takav vid sahranjivanja u doba pozne antike, sa velikim brojem skeleta koji su pohranjeni duboko unutar pećine, do sada nije bio poznat na tlu Evrope, što otkriće u Petnici čini, kako naglašavaju, jedinstvenim i značajnim arheološkim otkrićem.
Grad Valjevo pomogao je da se ova faza istraživanja izvede, a očekuje se da će se u dalja ispitivanja pećine uključiti i međunarodne organizacije.
Arheolozi napominju da u dubljim nivoima podzemnog jezera Petničke pećine postoji još dvorana, za koje se pretpostavlja da datiraju iz još starijih epoha, sa, kako kažu “ko zna koliko tajni” i smatraju da bi u blizini pećine trebalo da postoji i neotkriveno naselje, u kojem su živjeli ljudi čiji su skeleti pronađeni.