On je ukazao da je antraks zarazna bolest koju uzrokuje bakterija koja stvara spore, te da je oboljenje zoonoza, što znači da obolijevaju i ljudi.
– U slučaju sumnje na bolest ili uginuća životinje potrebno je odmah, bez odlaganja, kontaktirati nadležnu veterinarsku organizaciju i ograničiti kontakt ljudi i ostalih životinja sa bolesnim grlom ili lešinom – poručio je Lukić.
On je ukazao da je važno kontakt sa životinjama i kontaminiranim površinama svesti na najmanju moguću mjeru, te prilikom rada obvezno koristiti zaštitnu opremu /zaštitne maske, rukavice, jednokratne odjeće, obuću koja se može dezinfikovati/.
– Proizvodi životinjskog porijekla zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene ne smiju se koristiti u ishrani ljudi i životinja – upozorio je Lukić.
On je rekao da je važno redovno održavati ličnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama što obavezno uključuje temeljno pranje ruku sapunom i vodom, te korištenje dezinfekcijskih sredstava.
Lukić je naveo da kod preživara bolest ima brz tok i najčešće se ispoljava iznenadnim uginućem bez pojave znakova bolesti.
Prema njegovim riječima, kod nekih životinja može se prije uginuća primjetiti teturanje, drhtanje, probavni poremećaji i otežano disanje.
– Leš se nakon smrti brzo nadima, a iz tjelesnih otvora može se cijediti nezgrušani tamni krvavi iscjedak, što je siguran znak da je riječ o antraksu. Životinje se obično zaraze unosom hrane kontaminirane sporama ili udisanjem spora – objasnio je Lukić.
On je pojasnio da nakon uginuća zaražene životinje bakterija pri dodiru sa kiseonikom stvara spore koje kontaminiraju spoljašnju sredinu i vrlo su otporne na spoljašnje uslove.
– Spore mogu ostati u tlu desetinama godina, a u vodi mogu preživjeti do dvije godine. Vrlo su otporne na toplotu, hladnoću, dezinficijense i duga sušna razdoblja. Prenos bolesti između životinja nije dokazan. Životinje oboljele od antraksa se ne liječe – istakao je Lukić.
On je naveo da se antraks kod životinja obično javlja u područjima na kojima je bilo slučajeva oboljelih životinja i koji se nazivaju antraksni distrikti.
– Područje Romanije je od ranije proglašeno kao antraksni distrikt, obzirom na to da se antraks javljao i tokom 2011. godine kada smo imali oboljela goveda, a i tri čovjeka su bila pozitivna na antraks. Takođe i 2017. godine imali smo slučaj pozitivnog jagnjeta na području opštine Sokolac – podsjetio je Lukić.
On je rekao da se na području opština Sokolac i Pale, s obzirom da je riječ o antraksnim distriktima, mjere vakcinacije sprovode od 2011. godine.
Lukić je poručio da nema mjesta panici i pozvao farmere da preventivno vakcinišu stoku.
(Srna – Foto: Ilustracija/Arhiva)