Američki finansijer i seksualni prijestupnik Džefri Epstin jedna je od glavnih tema posljednjih mjeseci. Objavljivanje sudskih dokumenata, koji su do sada bili skriveni od očiju javnosti, ponovo je otvorilo pitanja o moći, odgovornosti i pravdi, ali i o tome zašto se oko jednog seksualnog prestupnika digla tolika globalna bura.
Dokumenti o Epstinu koje objavljuje Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, a kroz koje se vidi kako je bio blizak sa brojnim uticajnim ličnostima kao što su bivši američki predsjednik Bil Klinton, sadašnji predsjednik Donald Tramp, a kroz dokumente jasno je da je imao komunikaciju i sa Ilonom Maskom, glumcem Kevinom Spejsijem, supermodelom Naomi Kembel i brojnim drugim ličnostima.
Džefri Edvard Epstin rođen je u Njujorku, 20. januar 1953.
Karijeru je započeo kao nastavnik, a nakon što je otpušten iz škole 1976. ušao je u bankarski i finansijski sektor, poslije čega je osnovao sopstvenu firmu. Njegovao je elitni društveni krug ljudi i stupio u kontakt sa mnogim ženama i devojčicama koje su on i njegovi saradnici seksualno zlostavljali.
Zašto je ovaj slučaj važan?
Epstin je pravosnažno osuđen zbog seksualnih zločina nad djevojčicama, ali ono što ovaj slučaj razlikuje od drugih jeste način na koji je zlostavljanje bilo organizovano. Nije riječ o izolovanom nasilju, nego o sistemu koji je funkcionisao godinama. Djevojčice su regrutovane pod izgovorom masaža, honorarnih poslova ili pomoći, a zatim su postepeno uvlačene u zatvoreni krug u kojem su bile izložene pritiscima, manipulaciji i seksualnom iskorištavanju.
Prema iskazima žrtava, Epstin nije djelovao sam. Oko njega je postojao krug saradnika, osoblja i osoba koje su pomagale da sistem funkcioniše. Ono što dodatno uznemirava javnost jeste tvrdnja da su u tom okruženju boravili izuzetno moćni ljudi. Ne kao slučajni prolaznici, nego kao gosti, poznanici i prijatelji. Upravo zbog toga ovaj slučaj nikada nije bio samo priča o jednom prestupniku, nego o cijeloj strukturi koja je omogućila da se zločini odvijaju bez posljedica.
Novi dokumenti spominju Trampa i djevojčicu (14) – Epstin: Ova je dobra
Otvaranje dokumenata
Najnovija bura nastala je nakon što su sud odlučio da odpečati dokumente iz građanskih postupaka vezanih za ovaj slučaj. Ti dokumenti sadrže iskaze žrtava i svjedoka, opise susreta, putovanja i odnosa, kao i imena osoba koje su se pojavljivale u Epstinovom okruženju. Važno je naglasiti da ti spisi nisu presude niti nove optužnice. Oni ne dokazuju automatski krivicu osoba čija se imena spominju, ali prvi put javno pokazuju koliko je širok bio krug ljudi koji su se kretali oko sistema zloupotrebe.
Upravo tu leži razlog globalne reakcije. Javnost ne traži samo pravdu za prošle zločine, nego odgovore na pitanje kako je moguće da je takav sistem funkcionisao godinama bez ozbiljne institucionalne reakcije. Slučaj Epstein postao je simbol problema u kojem zakoni ne važe jednako za sve, a moć i novac mogu odgoditi ili potpuno izbjeći odgovornost.
Kako se obogatio
Otac jednog od njegovih učenika navodno je bio toliko impresioniran da je Epstina povezao sa starijim partnerom u investicijskoj banci “Bear Stearns” na Wall Streetu.
Unutar četiri godine postao je partner u toj banci. Do 1982. godine osnovao je svoju firmu “J Epstein and Co”.
Kompanija je upravljala imovinom klijenata vrijednom više od milijardu dolara i bila je instantno uspješna. Epstin je ubrzo počeo trošiti svoje bogatstvo, između ostalog na vilu na Floridi, ranč u Novom Meksiku, i navodno najveću privatnu kuću u Njujorku te se družio sa slavnim ličnostima, umjetnicima i političarima.
Koliko je bio cijenjen u širem krugu uticajnih ličnosti pokazuje Trampova izjava iz 2002. godine kada je rekao:
“Poznajem Džefa 15 godina. Sjajan tip. Veoma je zabavno biti u njegovom društvu. Kažu čak da voli lijepe žene koliko i ja, i mnoge od njih su mlađe, rekao je Tramp.
Osim Trampa, poznato je da je Epstin imao brojne druge visokoprofilne prijatelje, što ne implicira da su ti ljudi činili bilo kakvo krivično djelo.
Jedan od ključnih razloga zašto je svijet reagovao burno jeste činjenica da je Epstin ranije dobio izuzetno blagu kaznu. U vrijeme kada su optužbe već bile poznate, kazneni postupak završio je nagodbom koja mu je omogućila minimalne posljedice i gotovo nesmetan nastavak života. To je stvorilo uvjerenje da je bio zaštićen, bilo politički, pravosudno ili kroz mrežu uticaja koju je godinama gradio.
Prvo hapšenje i nagodba
Prvi problemi za Epsteina počeli su krajem 2005. godine kada je policiji na Floridi stigla dojava roditelja 14-godišnje djevojčice da je Epstin zlostavljao njihovu kćerku u svojoj kući u Palm Beachu.
Policijska pretraga imanja otkrila je fotografije djevojčica raspoređene po cijeloj kući. Istraga je u narednim mjesecima dovela do podizanja optužnice za seksualno zlostavljanje, a Epstin je uhapšen u julu 2006. godine i pušten uz kauciju dok se proces odvija.
“Miami Herald” je tada izvijestio da njegovo zlostavljanje maloljetnih djevojaka datira godinama unazad.
“Ovo nije bila situacija tipa ‘on kaže, ona kaže'”, rekao je šef policije Palm Beacha, Mihael Riter, za novine. “Bilo je pedeset i nešto ‘ona’ i jedan ‘on’, i sve ‘one’ su praktično ispričale istu priču.”
Kontroverzna nagodba
Međutim, tužilaštvo je 2008. godine sklopilo nagodbu sa njim. Na taj način Epstin je izbjegao savezne optužbe koje bi mu mogle donijeti doživotnu kaznu i umjesto toga je dobio kaznu zatvora od 18 mjeseci, tokom koje je mogao ići na “radno oslobađanje” u svoju kancelariju 12 sati dnevno, šest dana u sedmici. Nakon 13 mjeseci je pušten na uslovnu slobodu.
Mediji su tada izvještavali da je savezni tužilac Aleksander Akosta sklopio nagodbu koja je skrivala obim Epstinovih zločina i okončala istragu FBI-a o tome da li je bilo još žrtava ili moćnijih ljudi koji su učestvovali. Novine su to opisale kao “dogovor vijeka”.
Akosta je podnio ostavku u julu 2019. zbog skandala, iako je branio svoje postupke tvrdeći da je barem osigurao da Epstin provede neko vrijeme u zatvoru.
Od 2008. godine, Epstin je bio upisan kao nivo tri u registru seksualnih prijestupnika u Njujorku zbog te presude. To je doživotna oznaka, što znači da je smatran osobom visokog rizika za ponavljanje prestupa.
Međutim, Epstin je očuvao svoje nekretnine i imovinu nakon presude.
Drugo hapšenje i smrt
Epstin je uhapšen u Njujorku 6. jula 2019. nakon povratka iz Pariza svojim privatnim avionom.
Tužioci su navodno tražili zapljenu njegove vile u Njujorku, gdje su se navodno dogodili neki od njegovih zločina.
Epstin je uvijek negirao krivicu i nije priznao optužbe protiv sebe.
Nakon što mu je sud odbio kauciju, bio je zadržan u “Metropolitan Correctional Center” u Njujorku. U julu je nakratko prebačen u bolnicu zbog, kako se široko izvještavalo, povreda vrata, o čemu zvaničnici zatvora i njegovi advokati nisu zvanično govorili
Na njegovom posljednjem pojavljivanju pred sudom 31. jula, postalo je jasno da će provesti godinu u pritvoru, a suđenje neće početi prije ljeta 2020. Tužioci su rekli da žele da ne dođe do odlaganja jer je brzo vođenje suđenja u interesu javnosti.
Epstin se nikada nije suočio sa suđenjem jer je pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji. Zvanični uzrok smrti je samoubistvo vješanjem. Njegova smrt u zatvoru dodatno je produbila sumnje. Iako je zvanično proglašena samoubistvom, okolnosti su od samog početka izazivale nepovjerenje. Neispravne kamere, nedostatak nadzora i niz proceduralnih propusta otvorili su prostor za pitanja na koja javnost nikada nije dobila uvjerljive odgovore.
Šta kriju dokumenti?
Novi dokumenti koje je objavilo američko Ministarstvo pravde bacili su dodatno svjetlo na međunarodne veze umrlog Džefrija Epstina, uključujući navodne kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je milione novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku, sada pokojnom Džefriju Epstinu.
Riječ je o najvećem broju dokumenata koje je vlada objavilo otkako je zakonom iz novembra 2025. naloženo njihovo javno objavljivanje.
Tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video snimaka postalo je javno dostupno 30. januara 2026.
Objavljivanje je uslijedilo šest nedjelja pošto je Ministarstvo propustilo rok koji je potpisao američki predsednik Donald Tramp, a kojim je naloženo da javno budu objelodanjena sva dokumenta iz dosijea Epstina.
Među najnovijim dokumentima su informacije o Epstinu dok je bio u zatvoru, izvještaj psihologa-vještaka o njegovoj smrti, kao i istražni zapisi o Gilejn Maksvel. Maksvel je njegova saradnica i ljubavnica koja je osuđena 2021. na 20 godina zatvora zbog trgovine djece u svrhu seksualne eksploatacije. Objavljeni su i mejlovi koje je Epstin razmjenjivao sa poznatima.
Mnoge prepiske su vođenje decenijama unazad i pokazuju koje veze je Epstin održavao dok je bio u zatvoru.
Prema objavljenoj elektronskoj prepisci, Epstin je navodno organizovao ili planirao više sastanaka s Putinom, i to i nakon što je 2008. godine osuđen za seksualno zlostavljanje maloljetnice. Dokumenti su dio ogromne arhive koja sadrži milione zapisa povezanih s Epstinom.
U jednoj od poruka iz 2011. godine, Epstinu se javlja saradnik koji spominje zakazan sastanak s Putinom tokom putovanja u Rusiju, dok drugi mejlovi ukazuju na pokušaje organizacije sličnog susreta i 2014. godine.
Japanski biznismen Joi Ito u prepisci navodi da nije uspio nagovoriti jednog američkog milijardera da se pridruži Epstinu na sastanku s ruskim predsjednikom, dok kasnije poruke sugerišu da je susret otkazan nakon obaranja aviona “Malaysia Airlinesa” iznad Ukrajine.
Dokumenti takođe otkrivaju Epstinove tvrdnje da može ponuditi Kremlju korisne informacije o Donaldu Trampu uoči samita u Helsinkiju 2018. godine. U prepisci s visokim evropskim zvaničnicima i američkim političkim akterima, Epstin se predstavlja kao posrednik s uvidom u stavove tadašnjeg američkog predsjednika, naglašavajući važnost da Trump “mora dobiti nešto” u diplomatskim pregovorima s Rusijom.
Posebnu pažnju izazvali su navodi da je Epstin imao bliske veze s ruskim sigurnosnim strukturama. U emailovima se spominju njegovi “prijatelji u FSB-u”, nasljedniku KGB-a, kao i komunikacija s bivšim ruskim zvaničnicima o slučajevima ucjena i organizovanog kriminala.
Objava dokumenata dodatno je podstakla tvrdnje pojedinih obavještajnih izvora da je Epstin vodio jednu od najvećih tzv. “honeytrap” operacija na svijetu, koristeći seksualne zamke za kompromitaciju moćnih pojedinaca.
Arhiva takođe sadrži brojne reference na “ruske djevojke”, organizovanje njihovih putovanja u Europu i SAD, kao i kontakte s poznatim ličnostima iz politike i biznisa, koje svi redom negiraju bilo kakvo nezakonito ponašanje.
Iako dokumenti ne pružaju direktan dokaz da je Epstein djelovao u ime ruskih ili izraelskih obavještajnih službi, oni otvaraju nova pitanja o njegovom bogatstvu, međunarodnim vezama i ulozi u mreži moći koja se protezala daleko izvan Sjedinjenih Američkih Država.
Lajčak i Milo Đukanović u dokumentima
Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović pominje se u dokumentima povezanim sa Epstinom, objavile su podgoričke Vijesti. Đukanović se pominje u porukama koje je Epstin navodno razmenjivao sa slovačkim političarom Miroslavom Lajčakom. Lajčak je u jednoj od poruka napisao da se (tadašnji) predsjednik Crne Gore “raduje našoj posjeti”.
Na to Epstin odgovara Lajčaku: “Možda bi on trebalo da pruži utočište Donaldu”, a Lajčak uzvraća: “Donaldu je slaba tačka Crna Gora”.
Lajčak i Epstajn: “Vjerovatno su ti premlade?”; “Ne budi zao” (VIDEO)
Lajčak je bio predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ministar spoljnih poslova Slovačke, predsjedavajući Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograd-Priština i druga regionalna pitanja, kao i izaslanik EU za sprovođenje referenduma o nezavisnosti Crne Gore te visoki predstavnik u BiH.
U jednoj od poruka, Lajčak pita Epstina da li bi mu odgovarao prvi ili drugi vikend za posjetu Crnoj Gori, koji mu na to piše: “Samo da provjerim”, a Lajčak odgovara: “OK, javi mi”.
Epstin je u jednoj poruci napisao Lajčaku da bi volio da sa njim posjeti ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova, a Lajčak mu odgovara da voli Lavrova.
Poslije ovih objava iz dokumenata američkog Miniistarstva pravde, savjetnik premijera Slovačke Miroslav Lajčak ponudio je ostavku premijeru Robertu Ficu, objavila je novinska agencija Beta.
Fico je prihvatio Lajčakovu ostavku.
“Ostavku nisam ponudio zato što sam učinio nešto kriminalno ili neetično, već da premijer ne bi snosio političke posljedice za nešto što nije povezano sa njegovim odlukama”, izjavio je Lajčak, prenosi slovačka novinska agencija TASR.
Lajčak tvrdi da mu nikada nisu ponuđene seksualne usluge, niti da je učestvovao u onima koje se vezuju za Epstina i ljude koji se pominju u dokumentima.
Zbog svega ovoga, ovaj slučaj prevazilazi okvir jedne kriminalne priče. On otvara pitanje odnosa moći i odgovornosti u savremenom svijetu i podsjeća da istina, čak i kada godinama ostaje skrivena, prije ili kasnije izađe na vidjelo.