Ona je možda bila mlada žena, indijska stjuardesa, ali je 1986. godine postala heroina nakon što je spasila živote 340 putnika na letu “Pan Am” 73.
Tog 5. septembra prije 38 godina, Nirja Banot žrtvovala je sopstveni život kako bi sačuvala veliki broj putnika na letu koji su otela četvorica palestinskih terorista iz organizacije Abu Nidal.
Za svoju hrabrost, tako je, posthumno, postala prva, a u to vrijeme ujedno i najmlađa žena, koja je dobila “Ašoka čakre”, najvišu mirnodopsku nagradu Indije, kao i orden “Tamgha-e-Pakistan”, 4. najvišu civilnu nagradu Pakistana.
Njen život i hrabrost, prije osam godina, inspirisali su biografski film “Nirja” na hindi jeziku.
Banot je odrasla u Bombaju, u tipičnoj pandžabi-hindu bramanskoj porodici. Majka joj se zvala Rama, a otac Haris, inače novinar “Hidustan tajmsa”. Imala je i dva brata.
Nakon što je završila koledž u Bombaju, prelijepa Nirja se okrenula manekenskoj karijeri, da bi se svega godinu dana prije kobnog događaja prijavila za posao stjuardese u kompaniji “Pan Am”, koja je 1985. godine odlučila da proširi svoj posao na rutu Frankfurt-Indija, a za šta im je bila potrebna nova kabinska posada.
Pošto je primljena, Nirja je poslata na posebnu obuku za stujardese u Majami na Floridi.
Sa svega godinu dana iskustva u novom poslu, Banotova se našla na zaduženju za poslove “senior stujardese”.
Tog dana, 5. septembra 1986. godine, na “Pan Am” letu 73 Boinga 747 koji je letio iz Bombaja za Njujork preko Karačija i Frankfurta, u kojoj je bilo 380 putnika i 13 članova posade – otela su četvorica naoružanih muškaraca.
Dva puta je mogla sebe da spase
Plan terorista, koji su upali na let nakon što se zaustavio na međunarodnom aerodromu Jinah u Pakistanu, bio je da odlete na Kipar sa ciljem da oslobode palestinske zatvorenike koji su bili tamo zarobljeni.
Nirja je ubrzo shvatila situaciju i nekako uspjela da upozori posadu u pilotskoj kabini čim su otmičari ušli u avion, a kako je avion bio na platformi, tročlana posada pilota, kopilota i inženjera letenja pobjegla je iz aviona kroz krovni prozor u kokpitu – tako da avion nije mogao više ni da poleti.
Međutim, iako je i Nirja mogla da krene sa njima, odlučila je da ostane jer je željela da pomogne zarobljenim putnicima. A kako je sad bila najviši član kabinske posade, preuzela je i kontrolu nad situacijom u avionu.
Otmičari su bili dio Abu Nidal, palestinske terorističke organizacije koju podržava Libija, a njihov primarni cilj tada su bili Amerikanci i njihova imovina, prenosi Ona.rs
Već u prvim minutima otmice identifikovali su indijsko-američkog državljanina, odvukli ga do izlaza, ubili i izbacili njegovo tijelo iz aviona.
Odmah potom naložili su Banotovoj da prikupi pasoše svih putnika kako bi mogli da identifikuju i ostale Amerikance u avionu.
Uz pomoć ostalih putnika, ona je uspjela da sakrije pasoše preostala 43 Amerikanca u avionu, tako što su neke zavukli ispod sjedišta, a ostale bacili niz otvor za smeće, zbog čega su onemogućili otmičarima da razlikuju neameričke od američkih putnika.
Sedamnaest sati od početka otmice, teroristi su otvorili vatru i podmetnuli eksploziv u avionu. U tom trenutku, Nirja je munjevito reagovala i otvorila jedna od vrata aviona. Iako je mogla prva da iskoči i da pobjegne, počela je da pomaže ostalim putnicima da izađu.
“Vodila je putnike do izlaza za slučaj opasnosti. Tada su teroristi neprestano pucali plašeći se napada komandosa. Vidjeli su Nirju kako nezaustavljivo pokušava da pomogne troje djece bez pratnje, između ostalog, da izađu, i tada su je uhvatili za kosu i upucali iz blizine”, bilo je svjedočanstvo jedne od preživjelih putnica, kako prenosi Vikipedija.
Ubrzo nakon toga, pakistanska grupa specijalnih službi upala je u letjelicu i uhvatila sve otmičare.
Dijete u avionu, koje je mlada stujardesa tada spasila imalo je svega sedam godina.
Danas je postalo kapetan velike avio-kompanije, često napominući da je Banotova bila njegova inspiracija i da duguje svaki dan svog života njoj.
Nakon njene smrti, porodica je osnovala Nirja Banot fond koji svake godine dodjeljuje dvije nagrade. Jedna je namijenjena za člana letačke posade, iz cijelog sveta, koji djeluje mimo dužnosti.
Druga nagrada koja baš nosi ime “Neerja Bhanot”, namijenjena je onoj Indijki koja se bori protiv društvene nepravde, hrabro suočava sa situacijom ili na drugi način pomaže drugima. Nagrada uključuje i sumu od oko 2.000 evra.
I indijska poštanska služba je odala počast svojoj heroini tako što je 2004. godine pustila markicu u spomen na nju.
Od međunarodnih posthumno dodijeljenih nagrada naročio se ističe “Nagrada pravde za zločine” iz 2005. godine koju joj je dodelila kancelarija tužioca Sjedinjenih Država. Godinu dana kasnije Nirja i druge stjuardese Pan Am leta 73 i direktor letenja Pan Am za Pakistan dobili su nagradu za posebnu hrabrost od Ministarstva pravde Sjedinjenih Država.
Nezavisne novine
Foto: Screenshot/Facebook/The Neerja Bhanot Page