Zbog odlaska ljekara u penziju i u inostranstvo zdravstvene ustanove u Srpskoj vrlo brzo bi mogale da se suoče s nedostatkom stručnjaka, a ovaj problem zasad je izraženiji u domovima zdravlja nego u bolnicama.
Na ovo su nedavno upozorili i iz banjalučkog Doma zdravlja, naglasivši da im u narednih deset godina u penziju odlazi 50 doktora, što je, kako su naglasili, vrlo zabrinjavajuća činjenica u pogledu popunjavanja njihovih mjesta.
Iz Strukovnog sindikata doktora medicine RS poručuju da odliv kadra ne pritiska samo primarnu zdravstvenu zaštitu, nego i bolnice iz kojih specijalisti takođe odlaze.
Dr Miodrag Femić, predsjednik ovog sindikata, kaže da ljekari već godinama ukazuju na manjak stručnog kadra. Naglašava da smo, kad je riječ o odlasku stručnjaka, najgori u Evropi.
Ulažemo mnogo novca da dobijemo specijalistu i onda ga „prodamo budzašto“ drugima, slikovito objašnjava Femić.
– Upozoravali smo javnost i resorno ministarstvo da će doći do enormnog odliva kadra iz RS, što se svojevremeno desilo i Sloveniji. Ostaćemo na malom broju medicinara, što neće biti dovoljno za normalnu realizaciju plana i programa liječenja stanovništva. Šta će uraditi resorno ministarstvo, da li imaju plan i progam da adekvatno nadopune kadar, nisam siguran. Videćemo da li će na direktore javnih ustanova spasti da se snalaze kako znaju, da uvoze raznorazne kadrove iz okruženja – ističe za Srpskainfo Femić.
Poručuje da medicinare na ovim prostorima mogu da zadrže samo bolji uslovi rada, a prije svega veće plate.
– Dvoje mojih najboljih kolega je nedavno prešlo u federalno Sarajevo, za duplo veću platu. Još neki se spremaju da odu. Na sve ovo, stručnjaci nam odlaze i u politiku, tako da ispašta njihov radni proces, odnosno liječenje pacijenata – ističe Femić.
Dr Nevena Todorović, direktorka Doma zdravlja Banjaluka, prije par dana je rekla da će ova ustanova zbog prirodnog odliva izgubiti 50 ljekara.
– To je izuzetno veliki broj, pa ćemo u narednom periodu održati sastanak s gradonačelnikom i napraviti plan kako i na koji način da se nadomjesti ovaj odlazak kolega u penziju – naglasila je Todorovićeva i dodala da je o ovom pitanju već razgovarala s ministrom zdravlja, dekanom banjalučkog Medicinskog fakulteta i direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Bivša direktorka Doma zdravlja Trebinje, Ranka Drašković, koja i sama uskoro odlazi u penziju, ocjenjuje da ova ustanova još nije u krizi, ali da je veliko pitanje šta će ih zadesiti za deceniju.
– Kada sam došla u Dom zdravlja 2017. godine, na Zavodu za zapošljavanje Trebinje bilo je 19 mladih doktora, a danas nema nijednog. U vrijeme korone jeste bio veliki prijem doktora, međutim jedan dio njih je ipak otišao dalje tražeći posao – rekla je ona.
Dr Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, naglašava da situacija u vezi s brojem doktora porodične medicine trenutno nije alarmantna, ali da već danas treba početi planirati šta i kako dalje, da se za pet godina ne bi došlo u problem.
– Shodno resursima, resorno ministarstvo s rukovodiocima domova zdravlja treba da napravi plan prijema mladih ljudi, kojima bi se ponudila specijalizacija. Tako bismo za deset godina došli do elegantne smjene onih koji idu u penziju onima koji dolaze. Specijalizacija porodične medicine traje četiri godine, pa bismo, u slučaju da godišnje na specijalizaciju ode 70 ljekara, za deceniju mogli da zamijenimo polovinu doktora koji odlaze u penziju. Akcenat treba da bude na porodičnoj medicini, koja je stub zdravstvenog sistema RS i zemalja u regionu – objašnjava Škrbić za Srpskainfo.
Ističe da i bolnice, u skladu sa svojim potrebama, raspisuju specijalizacije. Kako kaže, za studente je, ipak, interesantnije da dobiju specijalizaciju u bolnicama i UKC.
– U ovim zdravstvenim ustanovama situacija nije problematična. Oni imaju popunjene kapacitete kadrovima koji su im potrebni. I kod njih određeni broj ljudi odlazi u privatni sektor, penziju, neki i vani, ali nije riječ o alarmantnim brojkama nego o normalnoj fluktuaciji, koja se dešava svugdje – naglašava Škrbić.
Ljekari koji godinama rade kao specijalisti u najvećoj bolnici u Srpskoj ističu da u UKC RS trenutno ima dovoljan broj specijalista, dok manja mjesta nemaju neku perspektivu.
– Međutim, problem je što se posljednjih godina više biraju „lakše“ specijalizacije, koje doktorima omogućavaju afirmaciju u privatnom angažmanu. S druge strane, sve rjeđe se za specijalizaciju biraju anestezija, patologija i mikrobiologija, a to je posebno izraženo u manjim centrima i bolnicama – kaže naš sagovornik.