Knjiga intervjua sa Nenadom Grujičićem “Godine i razgovori”, priređivača Rastka Lončara, koja sadrži stotinu razgovora ovog autora sa osamdeset novinara i pisaca vođenih od 1977. do 2024. godine, objavljena je u izdanju “Brankovog kola” iz Sremskih Karlovaca.
Kako je javljeno iz “Brankovog kola”, knjiga je objavljena u ediciji “Cvetnici” i još je jedna u nizu koja je štampana povodom 200. godišnjice rođenja Branka Radičevića.
“Knjiga sadrži stotinu intervjua objavljivanih u intervalu od 1977. do 2024. godine, to jest od pojave Grujičićeve prve knjige pesama ‘Maternji jezik’ (Beograd, 1978), preko njegovog dolaska (1983) u ‘Brankovo kolo’, pa sve do današnjih dana. U periodu od skoro pola veka, s Grujičićem su razgovore vodili ugledni novinari i pisci, mladi žurnalisti i stvaraoci novih generacija, u nizu od njegovih studentskih dana do najnovijeg doba već formiranog pesnika, svestranog pisca i agilnog kulturnog delatnika”, saopštili su iz “Brankovog kola”.
U knjizi, saopšteno je u nastavku, postoje najmanje tri tematska polja: poezija i stvaralaštvo, “Brankovo kolo” i Branko Radičević, i književna baština i nematerijalno kulturno nasljeđe, sa mnogim tangentama na koncentričnim krugovima tema.
Intervjui su štampani u 45 listova i časopisa, a povodom objavljivanja knjige oglasio se i sam Nenad Grujičić.
“Branko Radičević je ispevao dvostih: ‘Što bi pesma da od srca nije,/ što bi srce da mladosti nije’. To je formula i ove knjige intervjua, koja je svojevrsna poema moga dosadašnjeg života punog stvaralačke radosti i mladolikog srca. A da bi to srce bilo svevideće i univerzalno, bogoliko i junačko, ono kod svakog umetnika celog stvaralačkog veka zaista mora biti mladoliko i hrabro, nadahnuto i svoje. Za više od pola veka svoga postojanja, ‘Brankovo kolo’ je objavilo oko dve stotine knjiga mladih pesnika, pisaca i studenata književnosti, omogućilo im nebrojeno mnogo nastupa, kao i studentima umetnosti (gluma, muzika i slikarstvo), afirmišući njihove talente i imena, ovenčalo ih prestižnim nagradama sa imenima Stražilova i Sremskih Karlovaca”, rekao je Grujičić, koji se nalazi na čelu “Brankovog kola” duže od četiri decenije.
On dodaje da je slučaj htio da ova knjiga bude štampana u danima dosad najvećih studentskih protesta, na kojima mladi vape za pravdom i istinom.
“Priprema ove knjige za štampu i protesti studenata počeli su se u stvari događati u godini nesvakidašnjeg jubileja: dva veka od rođenja večno mladog Branka Radičevića. To nije i ne može biti slučajnost, već svojevrsna poruka zvezdane svetlosti svima nama, poruka koju pesnici donose i pronose u svim vremenima. Tako u pesmi ‘Brankova želja’ Jovana Jovanovića Zmaja, ispevanoj 1877. godine, čitamo: ‘Il’ se ruši, il’ se nešto zida,/ Il’ baš raja okove raskida!… Poleteće veliko i malo,/ Da odbrani što se srpsko zvalo;/ Kad se sunce na škole osme'ne,/ Aj, na škole i darove njene,/ Mudre knjige kad polete letom,/ Da Srbina izjednače s’ svetom. / Kad zapeva Ravijojla vila: Sad je java što sam negda snila!'”, navodi Grujičić.
Po njegovim riječima, u ovim razgovorima iz različitih vremena postoji konstanta.
“U mladim intervjuima, pa sve do današnjih dana, iskazivao sam svest o književnosti, o pesničkom činu i stvaralačkoj slobodi, o duhovnom i umetničkom aspektu kreacije, o talentu i njegovom neprekidnom podmlađivanju i energiji perpetuum mobile, o njihovoj moći i smislu u svetu oduvek, a što sam izrazio i u knjizi ‘Branko – pesnik mladosti’ (Novi Sad, 1984). Ta vrsta dara za dar kroz intervjue rascvetavala se i u polemički plam kojim sam demistifikovao razne deformacije u našem književnom, kulturnom i društvenom životu”, rekao je Grujičić.
Priređivač Rastko Lončar kaže da se kroz intervjue sa Grujičićem, od najmlađih dana do danas, vidi da on posjeduje prepoznatljivo stvaralačko uporište, da ima poglede i uvide povodom trenutaka u kojima se odvija razgovor (kao da priča danas), a potom i da se sve to razvija u duhovnu konstantu koja ga ne napušta u svim vremenima.
“Govoreći o mladim stvaraocima, na primer, i njihovoj poziciji u društvu i svetu, prepoznaje se njihova delikatna situacija – osamdesetih godina kao i danas. Kada Grujičić slika književne, kulturne (kulturološke), društvene i političke prilike u raznim vremenima, i tu postoji ontološka konstanta problema i oblika, devijacija i destrukcije, ograničenosti i nepravde kao danas. To se odnosi i na cikluse naše umetnosti, književnosti, istorije, ali i civilizacijskih tokova. I, u svemu tome – kao čovek, stvaralac odvajkada”, ističe Lončar u predgovoru knjige štampane na 470 stranica.
Nezavisne.com (Foto: arhiva)