Grupa istaknutih američkih kompjuterskih stručnjaka i advokata urgira da Hilari Klinton zatraži ponovno prebrojavanje glasova u tri “sving” države u kojima je Donald Tramp iznenađujuće pobijedio, smatrajući da su rezultati u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu namješteni.
Ugledni američki advokat za glasačka prava Džon Bonifaz, kao i direktor Centra za kompjutersku bezbjednost na Univerzitetu u Mičigenu, Aleks Halderman, predvode tim koji lobira i ubjeđuje Klintonovu da zatraži novo brojanje glasova. Prošle sedmice održali su konferenciju sa Hilarinim šefom kampanje Džonom Podestom i njenim savjetnikom Markom Elijasom, kojima su predstavili svoja saznanja o navodnoj manipulaciju izbornim rezultatima, i to u dokumentu na 18 stranica.
Prema njihovim tvrdnjama, u Viskonsinu je u glasanju zabilježena jedna upadljiva razlika. Naime, u okruzima gdje se glasalo zaokruživanjem imena kandidata na papiru Klintonova je dobila čak sedam odsto glasova više nego u okruzima gdje se glasalo putem elektronskih mašina za glasanje. Prema statističkoj analizi, Klintonovoj je na taj način navodno ukradeno 30.000 glasova, a samim tim i pobjeda, jer je u konačnom rezultatu imala 27.000 manje od Trampa, piše magazin “Njujork”.
Iako grupa nije pronašla konkretan dokaz o hakovanju, ističe da postoji “zabrinjavajući i sumnjiv obrazac” koji dodatno dobija na težini ako se zna da je Bijela kuća optužila ruske hakere da su provalili u sistem Demokratske partije.
Slična situacija je, tvrde, zabilježena i u Pensilvaniji, dok u Mičigenu i dalje nije proglašen pobjednik, s obzirom na to da je razlika u glasovima minimalna. Tramp je osvojio 290 elektora, a Hilari 232. Ukoliko bi nekim čudom glasovi iz Viskonsina i Pensilvanije otišli Klintonovoj, ako se naravno pronađe dokaz o manipulaciji, uz pobjedu u Mičigenu ona bi postala novi predsjednik SAD.
Grupa ističe da “vrijeme za Hilari ističe”, jer je rok za podnošenje žalbe na rezultat u Viskonsinu petak, a u Pensilvaniji ponedjeljak.
Do sada je oko 4,5 miliona ljudi potpisalo peticiju koja nalaže da elektori promijene svoje mišljenje i glasaju protiv Trampa, uprkos želji glasača iz njihovih država. Kroz istoriju bilo je svega 157 “nevjernih elektora”, koji nisu ispoštovali volju naroda, ali njihovi glasovi nikada nisu bili dovoljni da se izborni rezultat promijeni. Grupa američkih elektora iz redova demokrata traže način da blokiraju imenovanje Trampa za predsjednika SAD, ubjeđujući jedan broj republikanskih elektora da ne glasaju za njega, prenose američki mediji. Elektori treba da glasaju za predsjednika i potpredsjednika SAD 19. decembra. (Agencije)
Promijenio ploču
Donald Tramp je u intervjuu za “Njujork tajms” potpuno promijenio nekoliko ključnih stajališta koje je zastupao tokom predizborne kampanje. Tramp je jasno osudio ultranacionaliste koji su u petak na konferenciji u Vašingtonu slavili njegov izbor i uzvikivali nacističke pozdrave. On je, takođe, izjavio da ima povezanosti između ljudi i klimatskih promjena i da “otvorenog uma” razmatra da li će SAD biti dio međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama.
Anketa
Skoro šezdeset odsto američkih birača optimistički gleda na budući četvorogodišnji predsjednički mandat Donalda Trampa, pokazuje anketa Univerziteta Kvinipiak. Prema anketi, 17 odsto ispitanika misli da će Tramp biti “sjajan” predsjednik, a 32 odsto da će biti “dobar”. Istovremeno, među onima koji ne vjeruju Trampu, 17 odsto smatra da neće biti “jako dobar”, a 26 odsto da će biti “loš”.
(agencije)