Da li treba klevetu uvrstiti u Krivični zakonik Republike Srpske ili je Zakon o zaštiti od klevete sasvim dovoljan da zaštiti fizičko ili pravno lice od neosnovanih optužbi i uvreda – tema je oko koje su jos uvijek lome koplja u Srpskoj. Dok se jedni zalažu za izmjenu Krivičnog zakonika u kojem bi se kleveta tretirala kao krivično djelo, drugi su mišljenja da bi se time urušila demokratija i zabranila sloboda govora. U novinarskoj zajednici poručuju – ovo nije problem samo novinara, već svih građana.
-Kleveta kao građansko pravni delikt je sasvim dovoljno sredstvo zaštite svih pravnih subjeta u odnosu koje je počinjena kleveta – rekao je nekadašnji sudija, prof. dr Milan Blagojević za TV K3, govoreći o mogućnosti da kleveta bude uvrštena u Krivični zakonik Republike Srpske.
Kleveta se, dodaje, ne može dovesti u vezu sa tragičnim događajem samoubistva mladića iz Laktaša, jer se radi o potpuno drugačijem slučaju. Podsjećamo, inicijativa za klevetu kao krivično djelo, potekla je od Milorada Dodika, lidera SNDS-a, neposredno nakon tog događaja.
– Nema potrebe da se zagovara njeno vraćanje u Krivični zakon, tim prije što se ovaj nesrećni događaj mogao riješiti samo da je bilo dobre volje na osnovu postojećih zakona u Republici Srpskoj. Tu prije svega mislim na Krivični zakonik Republike Srpske i Zakon o krivičnom postupku, koji sadrže sve potrebne pravne norme neophodne za pravilno rješavanje tog slučaja – pojašnjava Blagojević.
Sličnog stava je i advokat Aleksandar Jokić – da je veza između tragedije u Laktašima i predloženog seta zakona, pogotovo klevete kao krivičnog djela – vještačka.
– Nemamo mi ništa objašnjeno zašto bi smo bili sigurniji ako bi kleveta bila krivično djelo. Mi imamo strah, s jedne strane, uznemirenost javnosti, i onda dajte bilo šta, kao da država uradi nešto. E ovo je jedna od takvih situacija. “Nešto” nema veze sa tragedijom. Kleveta kao krivično djelo da je bila u trenutku dešavanja tragedije, ne bi se ništa promijenilo – kaže advokat Aleksandar Jokić.
Na moguće posljedice upozoravaju i Blagojević i Jokić. Prema Blagojeviću to bi u praksi značilo dvostruku odgovornost za one za koje se utvrdi da su je počinili, jer bi sankcija mogla biti novčana i zatvorska kazna i nadoknada nematerijalne štete zbog povrede časti. S druge strane, to bi značilo i povećanje broja predmeta u radu sudova koji su ionako opterećeni već postojećim predmetima.
-Druge posljednice o kojima se malo zna, o kojima se ne priča dovoljno, jesu posljedice vođenja krivičnog postupka – kaže Jokić, pojašnjavajući da je najbanalnija, ali ona koja bi najviše uticala, činjenica da ukoliko se protiv nekog vodi krivični postupak, ne bi mogao ne bih mogao izvaditi uvjerenje o nevođenju kriičnog postupka.
Prvi na udaru, smatra Jokić, našli bi se novinari, koji to, ionako, najčešće jesu zbog privatnih tužbi za klevetu.
Novinar Siniša Vukelić podvlači-novinarstvo nije zločin i upozorava, da priča o kleveti kao krivičnom djelu nije samo stvar novinara, već svih građana. Prema istraživanjima, kaže Vukelić, klevete najviše iznose političari i funkcioneri, rasadnici su govora mržnje u javnom prostoru, a lažne vijesti najviše potiču od medija koje oni kontrolišu.
-Ovo nije priča o medijima samo. To se primjenjuje za sve. Nije ovo kleveta za medije i novinare. Ljudi moraju shvatiti da je njihovo ustavno pravo da budu informisani. Mi moramo braniti tu slobodu. Mi je branimo iz našeg ugla profesije, zato što bi nama to prvo došlo po glavi i mi bi je prvi osjetili, a kasnije svi ostali. Onda će pokucati i na ostala vrata – kaže Vukelić.
Novinarka Milkica Milojević u setu najavljenih zakona, o kleveti kao krivičnom djelu, zabrani širenja lažnih vjesti, govora mržnje, zaštiti ustavnog poretka i zakon kojim bi se regulisalo ponašanje predstavnika Republike Srpske u zajedničkim organima BiH, vidi kao autokratiju.
– Znači, staviti pod kontrolu javno mnjenje, medije, društvene mreže u onoj mjeri u kojoj su relevantni za nas, građane koji vole puno da pričaju i predstavnike Republike Srpske u zajedničkim organima, jednako je, ne vidim tu drugi cilj, nego autokratiju SNSD-a – kaže Milkica Milojević.
Novinar Vukelić podsjeća da smo bili među prvima koji smo dekriminalizovali klevetu donošenjem Zakona o zaštiti od klevete 2001. godine, potom usvajanjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. I, sada, umjesto da idemo naprijed i donosimo zakone koji će poboljšati medijsko okruženje, pita zašto prije najavljenog seta zakona nisu prvo depolitizovali javne servise, zašto nisu napravljeni grantovi za nezavisne i slobodne medije, zašto ne podržavaju istraživačke medije, zašto nisu usvojili izmjene Krivičnog zakona koje obećavaju deklarativno već deset godina da se poveća kazna za napadače na novinare, promijenili Zakon o slobodnom pristupu informacijama da novinari brže dobijaju podatke i kazne oni koji ih ne daju ili donijeli zakon o transparentnom vlasništvu u medijima?
(TV K3)