U ta četiri dana gotovo 150 borbenih aviona Vazdušnih snaga narodnooslobodilačke vojske (PLAAF), bombardera sposobnih za nošenje nuklearnog oružja, protupodmorničkih aviona i aviona za rano upozoravanje i kontrolu, uletjelo je u ADIZ, prema podacima tajvanskog Ministarstva odbrane, piše CNN. Samo prošlog ponedjeljka Peking je poslao čak 56 vojnih aviona prema Tajvanu.

Iako se kineski avioni nisu približili onome što Tajvan smatra svojim suverenim vazdušnim prostorom, 12 nautičkih milja od njegove obale, ušli su u područje u kojem Tajvan zadržava pravo odgovoriti na svaki upad. Taj odgovor može varirati od radioupozorenja, praćenja protuvazdušnim projektilima do presretanja borbenim avionima.

Prošle sedmice odjeknula je i vijest da mali broj pripadnika američkih specijalnih snaga posljednjih mjeseci potajno obučava trupe tajvanske kopnene vojske i mornarice za odbranu od moguće kineske invazije, što je prvo otkrio Wall Street Journal, a onda američki činovnik potvrdio za Agence France Presse.

Naravno, moguće je da su kineski vazdušni upadi samo taktika zastrašivanja, odnosno odvraćanja Taipeija od proglašenja nezavisnosti. No drugo, zlokobnije tumačenje je da se zaista radi o uvodu u skoru invaziju na ostrvo, koja bi se mogla dogoditi nekad u ovoj deceniji, odnosno nakon 2025. godine, kad bi Kina trebala biti vojno sposobna za takav poduhvat, piše američki portal The Hill.

“Tajvan neće pokleknuti pod pritiskom i niko ga ne može prisiliti da prihvati put koji mu je Kina odredila”, poručila je prkosno Tsai Ing Wen, predsjednica ove međunarodno nepriznate države koju Kina svojata kao vlastitu odmetnutu teritoriju.

Tsai je to izjavila u svom govoru ispred predsjedničke palate u Taipeiju u nedjelju, na proslavi tajvanskog Dana državnosti, kojim se obilježila 110. godišnjica revolucije koja je okončala posljednju kinesku carsku dinastiju.

Tajvanska predsjednica istaknula je da se nada “ublažavanju odnosa” i da “neće postupati ishitreno”, što je očito signal Pekingu, koji se boji da će Taipei uskoro jednostrano proglasiti nezavisnost, ali i da se suočava s “najsloženijom situacijom” u posljednje 72 godine, od završetka Kineskog građanskog rata.

“Nastavićemo jačati svoju nacionalnu odbranu i pokazivati svoju odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da niko ne može natjerati Tajvan da krene putem koji nam je Kina zacrtala. To je zato što put koji je Kina zacrtala ne nudi slobodan i demokratski način života za Tajvan ni suverenitet za naša 23 miliona ljudi”, rekla je ona.

“Održavanje statusa quo je naš stav i učinićemo sve da spriječimo jednostrano mijenjanje statusa quo”, zaključila je Tsai, prenosi CNN.

Si Đinping: Istorijski zadatak potpunog ujedinjenja otadžbine mora biti ispunjen

Izjava tajvanske predsjednice očit je odgovor na poruku kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji je samo dan ranije izjavio da “istorijski zadatak potpunog ujedinjenja otadžbine mora biti ispunjen i definitivno će biti ispunjen.”

Sije naglasio da je “ujedinjenje na miran način najbolje za ukupne interese kineske nacije, uključujući njene tajvanske sunarodnike”, no da će Kina “štititi svoj suverenitet i jedinstvo”.

“Tajvanski nezavisni separatizam najveća je prepreka postizanju ujedinjenja otadžbine te je najozbiljnija skrivena opasnost nacionalnom preporodu”, rekao je Si, takođe na proslavi godišnjice kineske revolucije, prenosi BBC.

Tu su državu, podsjetimo, uspostavile nacionalističke snage Kuomintanga, koje su na Tajvanu našle utočište nakon poraza od komunista na kraju Kineskog građanskog rata 1949, stoga ovo ostrvo nikad nije bio pod kontrolom Kineske komunističke partije, što je priličan izvor frustracije za Peking.

“Niko ne treba podcjenjivati čvrstu odlučnost kineskog naroda, čvrstu volju i snažnu mogućnost da brane nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, dodao je autoritarni kineski vođa, koji je u govoru u julu otišao još dalje i zaprijetio da će “zdrobiti” bilo kakve pokušaje službene nezavisnosti.

Osim toga, kineski portparol ministarstva obrane Wu Qian u januaru je zaprijetio da će se “oni koji se igraju vatrom sami opeći, a nezavisnost Tajvana znači rat”. S druge strane, tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu u aprilu je dao do znanja da će se Tajvan u slučaju kineskog napada “boriti do kraja”.

“Tenzije s Kinom najgore u posljednjih četrdeset godina”

Si se u subotu obrušio i na sam tajvanski narod, koji, iako su velikom većinom Han Kinezi, podržava nezavisnost Republike Kine, kako demokratske vlasti Tajvana službeno zovu svoju zemlju.

“Oni koji zaborave svoje naslijeđe, izdaju svoju otadžbinu i nastoje podijeliti državu, neće završiti dobro”, rekao je i ponovo zatražio ujedinjenje Taipeija s Pekingom prema modelu “jedna zemlja, dva sistema”, sličnim onom koji se koristi u Hong Kongu. Tajvan, međutim, ne pristaje na taj zahtjev.

Tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo Cheng upozorio je da su tenzije s Kinom najgore u posljednjih četrdeset godina te da bi Kina mogla biti sposobna za invaziju Tajvana do 2025.

Zapaljive poruke s jedne i druge strane Tajvanskog tjesnaca posebno su zabrinjavajuće jer dolaze u trenutku izrazitih napetosti, koje uglavnom izaziva snažnija strana – ona kineska.

Što ako Kina zna da u idućih nekoliko godina ima najbolju šansu zauzeti Tajvan?

Prema ovoj teoriji, Si i ostatak kineskog komunističkog režima znaju da je Kina ustvari dosegla svoj vrhunac moći i da njene šanse da pripoji Tajvan možda nikada neće biti tako dobre kao u sljedećih nekoliko godina. Razlog je taj što će Kina u srednjem i dugom roku biti u znatno lošijem položaju nego danas, i ekonomski i demografski, a možda i geopolitički gledano. Kinesko stanovništvo ubrzano stari, a kineski privredni rast dramatično usporava.

Što se geopolitičkog aspekta tiče, demokratske zemlje u tom dijelu svijeta, koje vide Kinu kao prijetnju, sve se više ujedinjuju u nizu manjih i većih saveza, čija je glavna svrha upravo suzbijanje kineske dominacije na Pacifiku, odnosno u istočnoj i jugoistočnoj Aziji.

Osim nedavno formiranog saveza AUKUS, koji su sklopili SAD, Australija i Velika Britanija, tu su obavještajni konzorcij Pet očiju, Obrambeni aranžman pet sila, Quad/Quad+, Trilateralni dijalog Indija-Japan-SAD (i povezane pomorske vježbe Malabar), Trilaterala Indija-Australija-Indonezija i bilateralni odbrambeni aranžmani, poput onih između SAD-a i Japana, SAD-a i Južne Koreje te SAD-a i Filipina.

Tsai: Tajvan je na čelu odbrambene linije demokratije

Upravo na tom tragu tajvanska predsjednica je u svom govoru predstavila Tajvan kao predvodnika bitke između demokratije i autoritarizma, u skladu s temom ovogodišnje proslave Dana državnosti – “demokratski savez koji stvara prijatelje širom svijeta”.

“U ovom trenutku slobodne i demokratske zemlje upozorene su na širenje autoritarizma, a Tajvan je na čelu odbrambene linije demokracija”, dodala je.

Proslava tajvanskog Dana državnosti popraćena je i vojnom paradom, na kojoj je bilo najavljeno prikazivanje četiri vrsta projektila: Sky Sword II i Sky Bow III srednjeg dometa te krstareće rakete Hsiung Feng II i III, kao i višecijevni bacač raketa Thunderbolt 2000. Ipak, publika na kraju nije imala priliku vidjeti projektile, koji su, izgleda, bili zatvoreni u kamione u paradi.

Američki State Department zauzeo je, očekivano, stranu svog saveznika Tajvana i pozvao Kinu “da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom i silom protiv Tajvana”.

“Sjedinjene Države vrlo su zabrinute zbog provokativne vojne aktivnosti Narodne Republike Kine u blizini Tajvana, koja destabilizira, stvara rizik od pogrešne kalkulacije i potkopava regionalni mir i stabilnost. Predanost SAD Tajvanu čvrsta je i doprinosi održavanju mira i stabilnosti s obje strane Tajvanskog tjesnaca i unutar regije”, izjavio je portparol američkog State Departmenta Ned Price.

(Index)