Svaka rasprava o tome se guši, a vlasti se igraju skrivanja.
Ali, kako kažu analitičari, sve to izaziva suprotan učinak, koji dovodi do zamagljivanja istine o tome šta se dogodilo.
Eksplozije koje su se 12. avgusta dogodile u skladištu hemijskih proizvoda odnijele su 114 života, a rizik od opasnih hemikalija i dalje postoji.
Centralne vlasti obično ističu lokalni karakter katastrofe i upozoravaju na ličnu odgovornost, a ne odgovornost sistema.
I najmanja kritika na internetu se brzo uklanja.
Peking je kaznio 50 internet-stranica i 360 naloga na društvenim mrežama zbog “širenja glasina”.
Vlasti su na internetu bile na meti kritika zbog toga što nisu objavile pojedinosti o eksploziji i o vrsti hemikalija u skladištu.
“Informacije nisu bile dovoljno jasne. Katastrofe koje uzorkuje čovjek, kao što je eksplozija u Tjenđinu, pokazuju da se društvom ne upravlja dobro, jer se sigurnosne norme ne poštuju, a korupcija je često ukorenjena”, rekao je Džozef Čeng, bivši profesor politikologije u Hongkongu.
Kinu je posljednjih godina pogodilo nekoliko prirodnih katastrofa, pa je bivši premijer Ven Džibao uveo tradiciju dolaska na mjesto nesreće želeći da ostavi utisak da vlast nešto preduzima, navodi Indeks.hr.
Sadašnji premijer Li Kećing slijedi to pravilo, ali je ovog puta na teren otišao tek četiri dana nakon nesreće.
“Moramo da sprovedemo istragu o nesreći, utvrditi uzroke i da oštro kaznimo odgovorne”, naveo je premijer.
Za ovu nesreću se optužuju lokalne vlasti koje nisu poštovale sigurnosne propise po kojima skladišta opasnih hemikalija moraju da budu udaljena barem kilometar od stambenih četvrti.
U međuvremenu je podignuta optužnica protiv Jang Donglijanga, čelnika Uprave za sigurnost na radu, zbog “teških povreda discipline i zakona”, što su izrazi kojima se obično označava korupcija.
“Kina je još daleko od toga da bude razvijena zemlja sa dobrom upravom”, zaključio je profesor Čeng.
(agencije)