Ovakve mahinacije nisu zaobišle ni neuporedivo uređeniju Njemačku, gdje su milioni vozača žrtve prevaranata koji su vraćali brojače na auto-satovima, a kod nas je situacija, sasvim očekivano, još alarmantnija.
“Mi radimo dijagnostiku, a najčešće nas zovu ljudi da uradimo provjeru pređene kilometraže. Vršimo provjeru za italijanska vozila, koja su uvezena iz svih država, uključujući i Njemačku. Provjera kilometraže košta 20 maraka, a u ovlaštenim servisima se za takvu uslugu treba platiti oko 50 KM. Po našem iskustvu, na minimalno 50 odsto vozila vraćena je kilometraža”, kazali su nam zaposleni na portalu dijagnostikavozila.com.
Ne čudi stoga činjenica da radnici portala pik.ba, na kojim je moguće pronaći veliki broj “polovnjaka”, savjetuju kupce automobila na oprez.
“Danas možete veoma lako da provjerite da li je kilometraža na vozilu mijenjana. Koliko znam, to je kod nas postalo i trend, a najčešće se dijagnostika radi na francuskim, njemačkim i italijanskim vozilima. Mi bismo kupcima svakako savjetovali da prije kupovine provjere pređene kilometre”, kaže Aida Starčević, PR i brend menadžer portala pik.ba, te dodaje da se u BiH polovna vozila najviše uvoze iz Njemačke i Francuske.
Na mahinacije u vezi sa vraćanjem brojčanika koji pokazuje pređene kilometre ukazuje i Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja, koji ističe da se prema Zakonu o obligacionim odnosima vozila kupuju po principu “viđeno – kupljeno”.
Međutim, on ističe da, ako kupac naknadno utvrdi da je prevaren, još ima nade da bude obeštećen. Istina, šanse i nisu tako velike.
“Postoji mogućnost vođenja sudskog procesa. Dokaže li se da je prodavac znao za smanjenu kilometražu, on odgovara jer je vozilo prodao sa nedostatkom. Međutim, to je jako teško dokazati jer je često riječ o dvije zemlje, jedna je tamo gdje je vlasnik, a druga gdje je prodavac”, ističe Kovačević, koji je i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH.
Na pitanje da li i na bh. putevima ima vozila kojim je kilometraža vraćena, odgovorio je nedvosmisleno “kako da ne”, što je argumentovao podatkom da je radio vještačenja gdje su ljudi prodavali i po 20 kamiona sa smanjenom kilometražom, tako da je kupcima nanesena šteta od 80.000 do 100.000 maraka.
Problem je, ističe Ilija Šerbedžija, predsjednik Upravnog odbora Asocijacije stanica tehničkog pregleda RS, u tome što pri uvozu ne postoji obaveza da se provjeri je li na vozilu prava kilometraža.
“Može se vjerovati servisnoj knjizi ako je ona redovno ispunjavana u ovlaštenim servisima”, napominje Šerbedžija.
Drago Talijan, direktor Centra za motorna vozila iz Banjaluke, koji je jedan od članova za proces homologacije, takođe napominje da pri uvozu ne postoji obaveza da se kilometraža provjeri na vozilu, a onaj ko želi, provjeru može da izvrši kod ovlaštenih servisera.
Napomenimo, Njemačka je na spisku država iz kojih nam najviše dolaze polovna vozila, a u toj državi je skoro trećina “polovnjaka” povezana s prevarama beskrupuloznih trgovaca koji lažiraju brojače pređenih kilometara i varaju kupce.
U Njemačkoj se godišnje prodaju milioni polovnih četvorotočkaša, a poznat je slučaj otkriven u toj državi prije nekoliko godina, kad je trgovac spustio kilometražu na automobilu sa 700.000 na, vjerovali ili ne – 150.000 kilometara.
Ogromna šteta
Stručnjaci ističu da je šteta nanesena kupcu vozila kojem je prethodno vraćena kilometraža ogromna.
“Prva i osnovna stvar je to što je kupio vozilo po znatno smanjenoj komercijalnoj vrijednosti – preplatio ga je. Druga stvar ogleda se u zamoru materijala, što bitno utiče na bezbjednost, jer nije isto kada je automobil prešao 100.000 kilometara i 300.000 kilometara”, pojašnjava Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja.
(Nezavisne novine)