Kecmanović je naveo da novi ciklus revizije “Dejtona” neće više biti u režiji ino-političara nego ino-pravnika.
“Ustavni sud će Srpsku na Bakirovu novu apelaciju preimenovati u još jednu ‘Federaciju BiH’. A da bi se imenom razlikovala od već postojeće – zvaće se ‘Istočna FBiH’. Ko ne vjeruje – gledaće!”, istakao je Kecmanović u autorskom tekstu za beogradsku “Politiku”.
On je naveo da je Ustavni sud BiH postao alarmantan problem za Srpsku jer je upravo ta institucija preuzela funkciju nasilne integracije BiH sa koje se neformalno povukao visoki predstavnik.
“OHR se otimanjem nadležnosti, nametanjem zakona i smjenama političara već toliko kompromitovao da sadašnji visoki predstavnik Valentin Incko praktično danas samo statira u BiH. Istovremeno, kao udarna pesnica udružene bošnjačke i međunarodne zajednice, uzdigao se Ustavni sud BiH”, naglasio je Kecmanović.
Umjesto persone protektora, naoružanog diktatorskim bonskim ovlašćenjima, ističe Kecmanović, iskočila je dejtonska institucija u čijoj sjenci odlučuje devet za javnost anonimnih sudija.
“I sve je ‘po pravu i zakonu, stručno i profesionalno’, ali uvijek na račun suvereniteta Pepublike Crpske, a u prilog jedinstvene BiH. I bez izuzetka je odlukom većine koju čine troje inostranih sudija, udruženih sa dvoje bošnjačkih, naspram manjine od dvoje srpskih plus dvoje hrvatskih sudija”, navodi se u tekstu.
Kecmanović konstatuje da se Ustavni sud BiH pokazao kao efikasniji instrument za rušenje Srpske nego OHR.
“Visoki predstavnik je otimanje, nametanje i smjenjivanje morao barem naknadno i pritiscima, prijetnjama i ucjenama da progura kroz parlament Srpske. To treća, nezavisna grana vlasti ne mora i nje se, zajedno sa onom trojicom svojih sudija, protektorat neće lako odreći”, ocijenio je Kecmanović.
On je dodao da je već zaboravljen uzaludni pokušaj da se ravnopravno dogovori zajednička zastava BiH.
“Traganje za simbolima i bojama koji bi istovremeno izražavali zajednički identitet sva tri naroda u BiH pokazalo kao nemoguća misija. Propala je čak ideja da se površina platna naprosto podijeli na tri polja i da svaki narod na svoje stavi ono što želi. Ono što su jedni izabrali iritiralo je druge ili treće. Najzad, raspisan je i konkurs, a žiri je prihvatio rešenje koje nije imalo veze ni sa narodima, ni sa entitetima, ni sa BiH”, podsjetio je Kecmanović.
On je naglasio da je od tada metod konstrukcije zajedničkog BiH imenitelja sveden na negiranje svega što je srpsko, i to upravo preko Ustavnog suda BiH.
“Izmijenjeni su grb, zastava i himna Pepublike Srpske, sa imena gradova skinut je prefiks ‘srpsko’ /Srbinje, Srpsko Sarajevo…/. Bošnjačke komšije su tražile i, uz pomoć one trojice stranaca u Ustavnom sudu BiH, dobile zaštitu od svega što čini simbolički identitet Srpske i Srba”, napomenuo je Kecmanović.