Univerzitetski profesor Nenad Kecmanović izjavio je da je Dragan Čović prvi lider HDZ-a BiH koji je bliži Banjaluci nego Zagrebu, odnosno predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku nego predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović i nadbiskupu vrhbosanskom Vinku Puljiću.
Kecmanović kaže da se Hrvati u Federaciji BiH nalaze pod bošnjačkom dominacijom, te da su, ukoliko se pogleda prošlost, u savez sa Bošnjacima i u zajednički entitet ušli nevoljno, na nagovor Zagreba i Vatikana.
On ističe da su se Hrvati u BiH dobrovoljno odrekli Herceg-Bosne, a da su poslije toga neprestano očekivali, posebno otkako je Hrvatska ušla u EU, da će sa te strane dobiti pomoć da im se obezbijedi ili ravnopravnost ili da im se vrati treći entitet.
“Međutim, te akcije po evropskim kuloarima su postojale, ali zasad ne daju nikakav rezultat”, rekao je Kecmanović za “Sputnjik”.
On navodi da Katolička crkva nije spremna da hrvatski samostani, koji su rezultat vijekovnog misionarenja franjevaca, ostanu van granica trećeg entiteta.
Kecmanović ocjenjuje da je priča o trećem hrvatskom entiteti sada samo povod da Hrvati iskažu nezadovoljstvo i da jednim praktičnim političkim potezom reaguju na inicijativu koja dolazi iz Sarajeva od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.
On ističe da srž njihovog nezadovoljstva leži u činjenici da je ideja o cijeloj BiH kao isključivo bošnjačkoj uhvatila duboko korijene u narodu.
“Vrlo ćete teško dobiti neki racionalan, razuman odgovor po čemu bi to tako bilo, ali kao što biva u politici i ideologiji, ta ideja je sve prisutnija i ona samim tim ugrožava druga dva naroda”, rekao je Kecmanović.
Kao argumenti za tu ideju, kaže Kecmanović, pominju se da su samo Bošnjaci branili Bosnu, kao i da Srbi i Hrvati imaju rezervne domovine, a Bošnjaci nemaju.
“Pominju se i još neki potpuno neosnovani argumenti koji u masama prolaze. Što je to dalje od realnosti, to sve više impregnira svijest mladog bošnjačkog svijeta sa pretenzijom da se i realizuje. To izaziva strah i odbrambenu reakciju druga dva naroda”, kaže Kecmanović.
Govoreći o vjerskom uticaju u BiH, Kecmanović ističe da od početka postoji sprega i jedinstvo između SDA i Islamske vjerske zajednice.
Kecmanović pojašnjava da kod Bošnjaka na čelo nacionalnog pokreta devedesetih godina prošlog vijeka nisu došli sekularni nacionalnisti, kao što je bio slučaj kod Srba i Hrvata, već vjerski radikali kojima je suđeno u sarajevskom procesu.
Kada je riječ o glavnom imamu najveće sarajevske džamije kralja Fahda Nezimu Haliloviću, koji je zaprijetio bacanjem prokletstva na bošnjački politički vrh ukoliko odustane od zahtjeva za reviziju tužbe BiH protiv Srbije, Kecmanović kaže da je on “vrlo opasna pojava”.
“Halilović je tokom rata, za razliku od Alije Izetbegovića i Mustafe Cerića koji su vodili politiku iz sarajevskih kabineta, bio na frontu. U jednoj ruci je držao Kuran, a u drugoj `kalašnjikov`”, rekao je Kecmanović.
On podsjeća da je džamiju kralja Fahda izgradila Saudijska Arabija, te da je saudijski dvor sponzor vehabijskog pokreta, pa i njegove ispostave u BiH.
“Ta džamija baca u sjenu Begovu džamiju, koja je bila sjedište umjerenog bosanskog islama. Ta simbolika upućuje na realan proces da zapravo vehabije preuzimaju glavnu riječ u bosanskom islamu”, kaže Kecmanović.
On navodi da je Halilović, koga zovu muderis, što nije samo vjeroučitelj islama, nego i uzor koji treba da slijede njegovi sljedbenici, poznat kao vrlo radikalan.
“U novije vrijeme on je izmaknut iz Islamske vjerske zajednice i neformalno se pojavljuje kao oponent njenoj politici da eliminiše takozvane paradžemate, a tu je prije svega riječ o vehabijama. Tu se muderis pojavljuje kao paralelni sistem koji će biti još moćniji jer raspolaže neuporedivo većim finansijskim sredstvima”, rekao je Kecmanović.
SRNA