Govoreći o sastanku održanom tokom ove sedmice u Banjaluci u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između EU i BiH, ministar je ocijenio da ključno pitanje jeste takozvana proširena nadležnost Suda BiH, koja već godinama nanosi ozbiljne probleme, ne samo građanima i narodima u BiH, nego i ozbiljnim ljudima koji rade u Sudu BiH.
Ministar je u intervjuu Srni rekao da je pred BiH temeljna dilema da li postoji spremnost da se napravi nezavisno pravosuđe i dodao da Republika Srpska želi razgovarati o ovom pitanju.
“Mi ostajemo u strukturalnom dijalogu, želimo razgovarati sa svima, ali naša obaveza je da obezbijedimo svakom čovjeku u Republici Srpskoj i BiH da tačno zna ako je došao u situaciju da se suoči sa pravnim posljedicama svog postupanja, ko mu sudi, na osnovu kojeg zakona, koja je zaprijećena kazna zatvora i kome se može žaliti. Mi trenutno u BiH takvu praksu nemamo”, kaže Kasipović.
On je istakao da se u tešku situaciju dosadašnjom praksom proširene nadležnosti Suda BiH dovode građani BiH i Republike Srpske, ali i kompromituju sudije Suda BiH, jer u tom okviru koji nije dovoljno jasno definisan nisu u prilici da na odgovarajući način postupe u pojedinim predmetima.
“To nije dobro jer ozbiljni, sjajni ljudi koji rade u Sudu BiH ne mogu obavljati svoj posao. Takođe, na taj način stvaramo određenu sumnju u postupanje pravosudnih institucija Republike Srpske, jer možemo doći u situaciju da se tumači da to što radimo u Srpskoj nije dovoljno dobro rađeno, pa ćemo to dati nekom drugom. Ja sam posljednji koji će to prihvatiti”, rekao je Kasipović.
On je ocijenio da se nakon šest godina izuzetne podrške EU, Evropske komisije i ljudi koji rade u BiH moramo iskoračiti iz privatnih, partijskih i bilo kojih drugih ciljeva i stvoriti jasno precizirana nadležnost Suda BiH.
“U Republici Srpskoj za to postoji spremnost uz striktno poštovanje ustavnih određenja entiteta u BiH i BiH”, rekao je Kasipović i dodao da nije siguran da će doći do dogovora učesnika ovog procesa u predviđenom roku.
Ministar je precizirao da učesnici strukturalnog dijaloga jesu na tragu da riješe pitanje takozvane proširene nadležnosti Suda BiH tako što će jasno precizirati njegove nadležnosti, za šta im je za razgovor ponuđen koncept da rješavaju ovo pitanje na osnovu određenih praksi EU.
“Naše mjesto jeste u EU, ali moramo uređivati naše unutrašnje odnose koji u BiH, za razliku od drugih zemalja, nisu uopšte jednostavni”, rekao je Kasipović.
On je ukazao na respektabilne rezultate pravosudnih institucija u Republici Srpskoj,uključujući rezultate Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, prije svega na procesuiranju pojedinih krivičnih djela sajber-kriminala i zloupotrebe narkotika.
“U Republici Srpskoj imamo zaokružen pravosudni sistem koji jasno pokazuje da funkcioniše. Brine me da bismo eventualnim i budućim prenosom nadležnosti ili davanjem ovlaštenja Sudu BiH da postupa po određenim krivičnim djelima iskazali nepovjerenje pravosudnim institucijama u Republici Srpskoj i mislim da to nije dobro”, rekao je Kasipović.
Ministar je podsjetio da postoje ozbiljne analize kada je riječ o proširenoj nadležnosti Suda BiH, prije svega OEBS-a, te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, koje ne uvjeravaju da će građani i narodi u BiH dobiti sigurnost samim faktičkim prenosom eventualnog ovlaštenja na Sud BiH.
“Ne dovodim u pitanje funkcionisanje Suda BiH, ali jedina pravna sigurnost za sve nas je da imamo jasno propisanu nadležnost Suda BiH i u okviru toga uređeno drugostepeno postupanje. Situacija koju trenutno imamo ogleda se u tome da postoji Apelaciono vijeće, te da ne postoji drugostepenost postupanja”, rekao je on.
Kasipović je istakao da su sve namjere i nastojanja Ministarstva pravde Srpske i njega kao ministra usmjerene ka tome da obezbijede pravnu sigurnost građanima, ozbiljnu i kvalitetnu saradnju sa EU – da se kreće u prostoru integracija u okviru inicijative iz Brisela, koja je dobrodošla i kvalitetna kao osnova razgovora, istovremeno uvažavajući zaključke Narodne skupštine Republike Srpske.
“U tom prostoru ima sasvim dovoljno mogućnosti da možemo naći optimalno rješenje poštujući striktno, doslovno i potpuno ustavne nadležnosti entiteta u BiH, u okviru ustavnog poretka BiH. Razgovarali smo o mogućnostima da na neki način odredimo za šta bi bio doslovno nadležan Sud BiH. Republika Srpska nema s tim problem samo do tačke koja ne dira na bilo koji način ustavni poredak i ja mislim da to doslovno nije neophodno”, rekao je Kasipović.
On je pojasnio da predstavnici Srpske žele stvoriti pravni okvir u kojem se ne diraju ustavne nadležnosti entiteta i doslovno respektuje ustavna pozicija Republike Srpske i dodao da postoje snage u BiH koje doslovno žele da se zadrži sadašnje stanje sa proširenom nadležnošću Suda BiH što nije dobro, za šta postoje egzaktni dokazi.
“Mislim da je potrebno uložiti dodatni napor da jasno preciziramo nadležnosti Suda BiH i to ne sporimo, iako je Sud BiH nametnut. Ne može bilo ko, na bilo koji način, odlučivati o pojedinačnim predmetima i procjenjivati nadležnost bilo kojeg suda”, rekao je Kasipović.
On je rekao da je član 83 Ugovora o funkcionisanju EU na sastanku u Banjaluci utvrđen samo kao polazna osnova, a vrlo široko tumačeći može se čak reći da se na taj način, ustvari, otvaraju razgovori o poglavljima 23 i 24 u pristupanju EU, iako BiH nije u situaciji da otvara pojedina poglavlja, jer za to još nisu ispunjeni uslovi, ali o tome treba razgovarati.
“Važno je da stvorimo pravnu sigurnost za građane, jer je Sud BiH retroaktivno primjenjivao zakone i na dugogodišnje kazne zatvora osuđivao ljude koji nisu mogli biti osuđeni. Nažalost, tu praksu Suda BiH je potvrdio i Ustavni sud BiH. Ono što je problem i što mora da nas zabrine jeste da je tek sud u Strazburu mogao reći da to nije prihvatljivo”, ocijenio je Kasipović.
SRNA