Uvjeren sam da je sasvim dovoljno argumentacije na strani Republike Srpske, kako u stavovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, tako i u stavovima Venecijanske komisije, da možemo jasno dokazati da je princip koji mi promovišemo i koji smo predstavili u Briselu znatno bolji za sve – rekao je Kasipović.
On je za portal “vijesti.ba” rekao da protokol potpisan na nedavno održanom sastanku strukturalnog dijaloga u Briselu predstavlja jasno izraženu volju da se zajedno radi na reformama.
Istakao je da Republika Srpska čvrsto stoji na stanovištu da neće odustati od isključivanja proširenih nadležnosti Suda BiH. On je rekao da niko nikog neće tužiti niti procesuirati ukoliko neko pokaže želju da odstupi od potpisanog protokola, ali takvu odluku morali bi dobro obrazložiti svi drugi koji su stavili potpis na protokol.
Kasipović je ponovio da su polazne osnove za buduće pregovore o reformi pravosuđa u BiH prijedlog teksta koji je ponudila Republika Srpska, kao i Nacrt zakona o sudovima BiH iz 2013. godine.
– U tekstu zakona koji je, kao što je navedeno u protokolu potpisanom u Briselu, predstavilo Ministarstvo pravde Republike Srpske, naš prvi osnovni zahtjev jeste da više nemamo proširenu nadležnost Suda BiH. Argumentacija za takav stav Srpske je, između ostalog, i analitička procjena koju je uradio VSTS da se u prostoru proširene nadležnosti Suda BiH vrlo često postupa improvizovano i bez valjanih obrazloženja, zbog čega se neki od predmeta izuzimaju iz entitetskog pravosuđa bez obrazloženja – istakao je Kasipović.
Nadeo je, da pitanje proširene nadležnosti Suda BiH smatra otvorenim pitanjem i problemom jer nikada nisu utvrđeni određeni kriterijumi niti se oni na odgovarajući način sprovode, zbog čega je Ministarstvo pravde Republike Srpske tražilo da se isključi proširena nadležnost Suda BiH, a da budu dva stepena odlučivanja.
– Niko u Briselu nama nije nametnuo ideju o uspostavljanju višeg suda BiH. To je tražila Republika Srpska jer smo sigurni da bismo uz viši sud BiH i jasno propisanu nadležnost imali daleko efikasniji rad ove dvije institucije, koje su veoma važne za građane i narode u BiH – rekao je on.
Kasipović je odbacio stav predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso koja je ranije ocijenila da su zvaničnici Evropske komisije, isprepadani najavom referenduma, poklekli pred ucjenama određenih snaga iz Republike Srpske i pristali na prijedlog koji je ocijenila kao neprihvatljiv.
– To je apsurdno i neozbiljno, vrlo uvredljivo za Evropsku komisiju, gdje sjede ozbiljni ljudi, koji se veoma ozbiljno pripremaju za sastanke sa delegacijama iz BiH. Tako je bilo i ovog puta. Ono što oni podstiču jeste unutrašnji dijalog – naveo je Kasipović.
Ministar pravde Republike Srpske zapitao je ko se to i zbog čega u BiH, ukupno gledano, boji uspjeha strukturalnog dijaloga i ocijenio da su promjene neophodne.
– Ne tvrdim da smo sva pitanja idealno riješili, ali smo potpisali da smo voljni zajedno, uz saradnju sa Evropskom komisijom, raditi na poboljšanju pravosudnog sistema u BiH – zaključio je Kasipović.