Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da u ovakvom bh. pravosudnom sistemu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne može imati pravično suđenje jer mu sudi neustavni Sud BiH, po optužnici neustavnog Tužilaštva , po neustavnom Zakonu, i to sve zbog neustavnog Kristijana Šmita, a za krivično djelo postupanja po Ustavu.
– Stvarni cilj apsurdnog sudskog procesa protiv predsjednika Republike je potpuna prekompozicija, odnosno rekonfiguracija državnog uređenja BiH kroz konačan sudski obračun sa, narodnom voljom, izabranim predstavnikom – rekao je Karan za Srnu.
On je naglasio da je riječ o vrhuncu 30 godina mučnih i nedemokratskih izmjena državnog uređenja BiH kroz odluke visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH.
– Potpuno je apsurdna situacija u kojoj se našlo bh. pravosuđe, a to je da neustavni Sud i Tužilaštvo BiH, postupajući po procesnim pravilima donesenim mimo Ustava, uz odluke nelegalnog i nelegitimnog visokog predstavnika kao povod za pokretanje procesa, vodi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske koji je izabran od naroda – rekao je Karan.
Zbog svega navedenog, naveo je on, potrebno je jasno i nedvosmisleno odbaciti bilo kakav razgovor o legitimitetu procesa protiv predsjednika Dodika.
– Prvo, BiH je jedinstvena u svijetu po ustavnopravnoj situaciji u kojoj vrhovni pravosudni organi, ustvari, predstavljaju neustavne i nezakonite organe, nepravne organe. Sudska vlast i njeno uređenje po Ustavu BiH prepušteni su entitetima, odnosno entitetskim ustavima i zakonima, a tek kasnije je nasilno formirana na nivou BiH – pojasnio je Karan.
Drugo, dodao je profesor ustavnog prava, BiH nije ni suverena ni nezavisna što se manifestuje i činjenicom da sama ne donosi svoje zakone jer postoji druga vlast iznad nje, visoki predstavnik, koji stvara i primjenjuje (ne)pravo.
– Visoki predstavnici su, svojim djelovanjem i vaninstitucionalnim formiranjem Suda i Tužilaštva, dvostruko prekršili Ustav i pravna pravila, a takvo nametnuto i neustavno bh pravosuđe poprimilo je obilježja zavisnog, i funkcioniše pod selektivnim uticajem određenih političkih struktura – istakao je Karan.
Treće, rekao je on, Kristijan Šmit, koji sada želi da obavlja poslove i personifikuje instituciju visokog predstavnika, nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, te samim tim nema ovlašćenja za obavljanje ove dužnosti.
– Odluke ovakvog lica nemaju nikakvu pravnu snagu i u savjesnom i zakonitom postupanju ni u kom pogledu ne mogu biti povod za pokretanje krivičnog postupka – ukazao je Karan.
Četvrto, naveo je Karan, Sud i Tužilaštvo BiH pored svih navedenih nedostataka vrše i selektivno procesuiranje na štetu jednog (srpskog) naroda, i kao takvi oni predstavljaju mjesto za modeliranje političkog sistema u BiH.
– Stoga, posmatrajući postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog neprovođenja odluka takozvanog visokog predstavnika uočavamo da se njim želi odrediti sudbina Republike Srpske i uopšte sudbina srpskog naroda na ovim prostorima – naveo je Karan.
Sud BiH zakazao je za ponedjeljak, 16. oktobra, ročište na kojem bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloš Lukić trebali da se izjasne o krivici po optužnici za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita koga Srpska ne smatra visokim predstavnikom, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.
(RTRS)