Ekonomski pad izazvan korona virusom u regionu Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope (CESEE) biće veći od posljedica globalne finansijske krize 2008. godine.
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije predviđa pad BDP u ovim zemljama od 6,1 odsto u 2020. godini, za razliku od minusa od 5,6 procenata u 2009. godini.
Najveći pad privrede očekuje se u Hrvatskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Crnoj Gori, zemljama koje su najosjetljivije na poremećaje globalne trgovine, i/ili se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam. Sve države zabilježiće pad BDP od najmanje 3 procenta u ovoj godini.
Kao najvjerovatniji scenario za ekonomije ovog regiona, stručnjaci Bečkog instituta vide značajan pad privreda praćen postepenim popuštanjem mjera i olakšavanjem ekonomskog života u drugoj polovini 2020. i u 2021. godini.
Ipak, oporavak će biti težak, a potpun povratak na normalan (ekonomski) život moraće da sačeka masovnu proizvodnju i primjenu vakcine protiv korone, što bi moglo da se dogodi sredinom ili krajem naredne godine.
– U ovom trenutku malo ljudi u svijetu može da prognozira kretanje ekonomije na duži rok, jer imamo samo jednu nepoznanicu, a ona je ogromna – koliko će trajati virus? Po svoj prilici smo još daleko od konačne verzije vakcine, a države pokušavaju da balansiraju između privrede i zdravstva. Svakako će kroz korona krizu bolje proći zemlje koje nisu u tolikoj mjeri uključene u svjetsku trgovinu, iako je to paradoks pošto su najrazvijenije države upravo one koje su najuključenije”, ocenjuje u razgovoru za Blic Biznis profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.
On smatra da privredu u cijelom svetu čeka jedan vrlo postepen oporavak.
Očekuje se pad BDP od 4 odsto u ovoj godini, ali bi stanje privrede moglo da bude nešto povoljnije od ostalih zemalja CESEE, zahvaljujući prilično ambicioznim paketima mjera vlade i manjem oslanjanju Srbije na turizam, u odnosu na neke zemlje regiona. Kriza bi mogla negativno da utiče na strane direktne investicije i izvoz u ovoj godini, ali bi zatim mogli da se osjete benefiti “sužavanja prostora” za zapadnoevropske investitore.
Hrvatske vlasti su brzo reagovale na pandemiju i donijele stimulativne pakete mjera, kako bi izbjegli veće posljedice korona virusa. Bečki institut procenjuje da će hrvatska privreda, zbog ozbiljnog pada prihoda od turizma koji je glavni stub ekonomije, doživjeti ukupan pad BDP od 11 odsto u 2020. godini. Za narednu godinu očekuje se rast od 4 procenta.
Zatvaranje zbog pandemije je ozbiljno ugrozilo poslovanje u turizmu, ugostiteljstvu i saobraćaju širom BIH. Posljedice će biti evidentne i ove godine se očekuje pad BDP od 5 odsto, nakon čega bi ekonomija u 2021. mogla da se oporavi, uz ekonomski rast od 3 procenta.
Manjak ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori dovešće do manje investicija i nižeg izvoza, a očekuje se i smanjenje lične potrošnje tokom ove godine. Sve to uticaće na plan države da smanji dug u 2020. Prvenstveno zbog značajnog pada turističke industrije, koja je dominantna, privreda u Crnoj Gori mogla bi da padne oko 8 odsto ove godine, dok se za 2021. predviđa rast BDP od 5 procenata.
Pandemija korona virusa pogodiće slovenačku ekonomiju vjerovatno još snažnije od svjetske finansijske krize. Turizam, saobraćaj, trgovina i izvozno orijentisani sektori biće najugroženiji. Uprkos dva paketa mjera, očekuje se pad BDP od 9,5 odsto u ovoj godini, što će uticati na rast javnog duga i nezaposlenosti. U 2021. očekuje se blagi napredak, sa postepenim oporavkom domaće i strane tražnje.
Srpskainfo.com